DANI MEDIJSKE PISMENOSTI: VIŠE OD 540 DOGAĐANJA u 155 GRADOVA I MJESTA
Na konferenciji za medije u povodu 5. Dana medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, govorilo se o važnosti medijskog obrazovanja. Ove godine Dani medijske pismenosti održavaju se pod sloganom „Misli svojom glavom u medijskom labirintu”. U okviru ovogodišnjih Dana medijske pismenosti održalo se više od 540 događanja u 155 gradova i mjesta diljem zemlje, na kojima su građani dobili priliku obrazovati se u području medijske pismenosti. To je od izuzetne važnosti jer je istraživanje koje je za UNICEF i Agenciju za elektroničke medije proveo Ipsos pokazalo da postoji velika potreba za takvom vrstom obrazovanja, kao i snažna svijest građana o tome da je obrazovanje o medijima važno:
- 80% građana nije imalo priliku učiti o medijima.
- 81% učenika i studenata smatra da bi obrazovanje iz područja medijske pismenosti trebalo značajnije biti uključeno u školske kurikule.
- Od medija roditelje najviše brinu društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa, mrežne videoigre i aplikacije za dopisivanje.
- Kad govorimo o utjecaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu mrežno nasilje, seksualizirani sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, a djecu i mlade od 16 do 25 godina mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.
- Svaki treći učenik ili student od 15 do 25 godina kaže da je osjećalo stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.
![](https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2022/05/DMP2022.jpg)
„Medijsku pismenost kao kompetenciju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama. Njome razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama važno prepoznati one koje su provjerene i točne. Medijska pismenost uključuje mnoga znanja, vještine i kompetencije, no najveća je vrijednost medijske pismenosti u sposobnosti analiziranja, vrednovanja i stavljanja informacija u kontekst. Čestitam organizatorima i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos ovoj važnoj temi”, kazao je na konferenciji za medije ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
„Tema petih Dana medijske pismenosti – Misli svojom glavom u medijskom labirintu – najbolje oslikava današnje vrijeme u kojem nam je tehnološki razvoj donio pozitivne promjene u živote, no upravo te pozitivne promjene dovele su pojedine dijelove života u labirint, pa se u nekim situacijama osjećamo kao da smo u paralelnom svijetu od količine dostupnih informacija. Upravo su zato medijska pismenost i sposobnost kritičkog razumijevanja medija danas izuzetno važne, jer se informacije nalaze na gotovo svakom koraku našeg života. Iznimno je važno znati pronaći relevantnu informaciju i zaštiti se od dezinformacija, te stoga naš cilj mora biti sustavna podršku u osnaživanju ne samo mladih već i svih građana vještinama medijske pismenosti. Stoga smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali sredstva za uspostavu provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka. Razvoj neovisnih provjeravatelja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama te izgradnja sustava temelj su za jačanje otpornosti društva na dezinformacije. Ministarstvo kulture i medija u potpunosti podržava aktivnosti AEM-a i UNICEF-a u pripremi edukativnih i obrazovnih materijala, a koji će pomoći u organizaciji nastave medijske pismenosti u školama i radionica u vrtićima”, kazala je Nina Obuljen Koržinek,
![](https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2022/05/DMP2022-1.jpg)
U okviru međunarodnog projekta EduMediaTest, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, provedeno je testiranje razine medijske pismenosti učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske. Najbolje rezultate učenici su postigli u pristupu sadržaju i korištenju tehnologijom. Međunarodni konzorcij partnera iz sedam država koje su bile uključene u ovo istraživanje dao je i mišljenje prema kojemu se medijska pismenost u školama ne bi trebala svoditi na digitalnu komponentu – u kojoj učenici dobrim dijelom imaju razvijene kompetencije. Naime, najslabije rezultate učenici su postigli u dimenzijama koje podrazumijevaju razumijevanje funkcioniranja medija, njihova utjecaja te produkcije medijskih sadržaja. To upućuje na to da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija, te da imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje dezinformacija.
„Sve što se događa u svijetu i oko nas, novo medijsko okružje i javni prostor u rukama velikih privatnih tehnoloških kompanija snažno ukazuju na to da nam je svima nužno medijsko obrazovanje i razvijanje kritičke medijske pismenosti. Važnost Dana medijske pismenosti upravo je u tome što se njima stvaraju uvjeti za medijsko obrazovanje i pružaju praktične prilike građanima, posebice mladima, da steknu potrebna znanja i vještine. A da za medijsko obrazovanje postoji interes pokazuje i više od 500 događanja tijekom ovogodišnjih Dana medijske pismenosti i više od 600 tisuća preuzimanja naših obrazovnih materijala. I rezultati istraživanja pokazuju da moramo stvoriti uvjete da djeca i mladi, ali i svi građani, imaju priliku učiti o medijima, a da bi razumjeli kako mediji funkcioniraju i stvaraju sadržaje i vijesti, te na taj način razvijali svoje kritičko razmišljanje i preuzeli kontrolu u svoje u ruke”, kazao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.
![](https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2022/05/DMP2022-2.jpg)
„Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da mladi ljudi prepoznaju izazove koji proizlaze iz korištenja medija, osobito digitalnih. Zabrinuti su zbog mrežnog nasilja, utjecaja društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje i zbog mogućnosti da razviju ovisnost o internetu. Svaki treći učenik ili student osjećao je stres, usamljenost, zavist i manjak samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama. Riječ je o izazovima kojima svakodnevno svjedoče roditelji, odgojitelji, učitelji i drugi stručnjaci koji rade s djecom i mladima. Kroz Dane medijske pismenosti UNICEF s partnerima želi pružiti podršku djeci i mladima, ali i njihovim roditeljima, odgojiteljima i učiteljima, a želja nam je da medijsko obrazovanje bude snažnije ugrađeno u obrazovni sustav kako bi svako dijete i mlada osoba mogli razvijati svoju medijsku pismenost”, kazala je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Na konferenciji su predstavljeni pobjednički filmovi na filmskog natječaja koji se u sklopu Dana medijske pismenosti održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, te su pobjednicima dodijeljene prigodne plakete. Tema filmskog natječaja ove je godine bila „Influenceri i mi”. U osnovnoškolskoj kategoriji pobjedu je odnio film „NE (imam) granicu” čiji su autori Dominik Mataković, Filip Vasilj, Gabriel Drinovac i Josip Mikulčić, uz podršku mentorice Marije Matić, iz OŠ Augusta Cesarca iz Ivankova. U srednjoškolskoj kategoriju pobijedio je film „Bon appétit” čije su autorice Mihaela Belčić, Kaja Čuljak, Martina Šmic i Mia Danko Janeš, učenice Elektrostrojarske škole Varaždin, koje pohađaju smjer medijski tehničar, uz podršku mentora Aleksandre Rodeš i Tibora Büna.