Na snagu stupio Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija: Agencija za elektroničke medije postaje Agencija za medije

Protekom osam dana od objave u Narodnim novinama, 26. ožujka 2026. na snagu je stupio  Zakon o provedbi Uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU, odnosno zakon kojim se osigurava provedba Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Uredba EMFA obvezujuća je i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, a izglasana je u travnju 2024. te je na snagu stupila u kolovozu 2025. Riječ o iznimno važnom aktu Europske komisije kojim se uređuje pitanje slobode medija, zaštite novinarskih sloboda, jača se transparentnosti vlasništva i izvora financiranja medija, potiče održivost i vidljivosti pouzdanih, urednički oblikovanih medija. Cilj Uredbe uspostava je zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu Europske unije, uz istodobno očuvanje neovisnost i poticanje pluralizma medija.

Unatoč izravnoj primjenjivosti EMFA-e  i njezinoj nadređenosti nacionalnom zakonodavstvu, ipak se ukazala potreba za donošenjem nacionalnog provedbenog propisa. Tako se provedbenim zakonom  Agencija za elektroničke medije transformira u novu Agenciju za medije te se time uspostavlja snažnije  neovisno regulatorno tijelo s proširenim nadležnostima, čime se regulatorni nadzor objedinjuje za cijeli medijski sektor. Naime, pod nadležnost Agencije za medije dolaze tiskani mediji koji dobivaju obvezu podnošenja financijskih izvještaja i prijave vlasničkih struktura, dok – za razliku od elektroničkih medija – neće biti pod regulacijom sadržaja. Uspostava jedinstvenog regulatora nije samo administrativno preslagivanje, ono je preduvjet za učinkovitu provedbu novih, osnaženih odredbi, posebice onih u području financijske transparentnosti i kontrole vlasništva medija. Novim se zakonom detaljnije propisuju odredbe vezane uz transparentnost vlasništva i izvore financiranja medija te se postrožuju i obveze javnih tijela o obaveznom izvještavanju o ulaganju javnog novca u medije, odnosno uvode se novi oblici izvještavanja. Naime, ubuduće će svi mediji detaljno morati izvijestiti o prihodima od primljenih državnih potpora, prihodima od jedinica lokalne samouprave i od oglašavanja tijela državne uprave i javnih ustanova te o prihodima od oglašavanja subjekata iz trećih zemalja. Državna i javna tijela morat će, pak, izvještavati o tome koliko su novaca u protekloj godini utrošila na oglašavanje u pojedinim medijima.

Anticipirajući zakonske promjene Agencija za elektroničke medije u travnju prošle godine predstavila je platformu za Vlasništvo i financiranje medija, koja sada iziskuje manje prilagodbe i dorade u sljedećim mjesecima, ponajviše zbog novih aktera i obveznika izvještavanja.

Što se tiče same Agencije za medije ključna strukturna promjena odnosi se na napuštanje dosadašnjeg modela u kojem su u jednoj osobi bile obuhvaćene dvije funkcije – predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije. Novim se zakonom uvodi pozicija ravnatelja Agencije te se na taj način radi jasna distinkcija između regulatornog tijela (Vijeće) i izvršno-operativnog vođenja  (Ravnatelj). Vijeće za medije upravlja Agencijom za medije, a ravnatelja Agencije imenovat će na temelju provedenog javnog natječaja.

Vijeće za medije, kojim rukovodi predsjednik Vijeća za medije, i dalje ostaje pozicionirano kao neovisno regulatorna tijelo u Republici Hrvatskoj odgovorno za donošenje ključnih odluka u medijskom sektoru. Nadležnosti Vijeća za medije istovjetne su onima bivšeg Vijeća za elektroničke medije, uz set novih nadležnosti, poput nadzora nad provedbom odredbi EMFA-e, posebice u dijelu koji se odnosi na zaštitu uredničke neovisnosti, procjene utjecaja tržišnih koncentracija na medijski pluralizam, ili npr. nadzora nad postupkom imenovanja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa (HRT i Hine) ili nadzora metodologije mjerenja publika.

Novim se zakonom propisuje i obveza za pružatelje medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa da moraju označiti sadržaj koji objavljuju kada je na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom.

Donošenje Zakona predstavlja značajnu promjenu medijskog zakonodavstva te predstavlja sinergiju tri temeljne odrednice: uspostave jedinstvenog i osnaženog regulatora, jačanje procedura transparentnosti financiranja medija te jače kontrole medijske koncentracije.