Novi obrazovni materijali za razvoj medijske pismenosti
Empatija u digitalnom okruženju u fokusu je devetih Dana medijske pismenosti, koji se održavaju od 20. do 26. travnja 2026., s aktivnostima i prije i nakon tog razdoblja.
Tim su povodom Agencija za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili edukativne materijale za provedbu radionica u vrtićima, školama i knjižnicama pod nazivom “Empatija u digitalnom okruženju“.
Autorica materijala je Vanja Kožić Komar iz Foruma za slobodu odgoja, a materijali su namijenjeni odgojiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, knjižničarima te svima koji provode aktivnosti s djecom i mladima u području medijske pismenosti i razvoja socio-emocionalnih vještina.
Zbirka sadrži radionice osmišljene za razvoj empatije, prepoznavanje vršnjačkog nasilja i osvještavanje njegovih posljedica, uz poseban naglasak na odgovorno ponašanje u digitalnom okruženju.
Ukupno devet radionica prilagođeno je trima dobnim skupinama: djeci do 7 godina, djeci od 8 do 12 godina te mladima od 13 godina nadalje. Radionice su organizirane u tri tematske cjeline: “Emocije (moje i tuđe)”, “Osvijesti svoj utjecaj” i “Briga na ekranu”. Sve radionice predviđene su za provedbu tijekom jednog školskog sata u trajanju od 45 minuta.
Uz svaku radionicu priložen je i prijedlog za nastavak aktivnosti, koji uključuje upute za nastavnike te ideje i smjernice za roditelje i skrbnike kako bi se rad na ovim temama mogao nastaviti i u obiteljskom okruženju.
Vezano za temu empatije, Agencija za medije i UNICEF adaptirali su i dva finska edukativna animirana filma, namijenjena za rad s djecom predškolske i rane školske dobi: “Prvi mobitel” i “Medijski strahovi”.
Uz to, objavljeno je i drugo, dopunjeno izdanje edukativne brošure “Dezinformacije” autorica dr. sc. Ive Nenadić i dr. sc. Milice Vučković.
Ovaj obrazovni materijal namijenjen je primarno učenicima viših razreda osnovnih škola te srednjoškolcima, a može se koristiti i za edukaciju i vježbe studenata različitih usmjerenja, kao i odraslih.
Brošura sadrži odgovore na pitanja što su dezinformacije, tko ih i zašto kreira, kako se šire, koja je pritom uloga društvenih mreža, tradicionalnih medija, tehnologije, influencera i svih nas, zašto nasjedamo na dezinformacije te kako ih prepoznati i na njih odgovoriti.
Uz objašnjena ključnih koncepata potrebnih za razumijevanje problema dezinformacija te brojne primjere, u brošuri se nalaze i vježbe, igre i kvizovi uz koje učenici mogu testirati svoje znanje, istraživati kako nastaju i šire se glasine, provjeravati točnost informacija i vjerodostojnost fotografija i videa, vježbati prepoznavanje sadržaja stvorenih uz pomoć umjetne inteligencije, kao i botova koji šire dezinformacije na društvenim mrežama. U tome im mogu pomoći i šalabahter najvažnijih pojmova i šalabahter provjere informacija.
Drugo, dopunjeno izdanje donosi podatke iz recentnih istraživanja, nove, aktualne primjere dezinformacija te dodatnu vježbu za prepoznavanje propagandnih tehnika koje koriste kreatori dezinformacija.
