Održana konferencija „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“: Više od polovice građana Hrvatske izbjegava vijesti
Agencija za medije provela je istraživanje o medijskim navikama hrvatskih građana, koje je predstavljeno na konferenciji “Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti”, održanoj 14. svibnja u Zagrebu.
Više od polovice građana Hrvatske izbjegava vijesti, a gotovo četvrtina bi češće pratila medije kada bi u njima bilo zastupljeno više pozitivnih vijesti. Pokazali su to rezultati novog istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana, a isti su predstavljeni na konferenciji “Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti” u organizaciji Agencije za medije, koja je okupila gotovo dvije stotine medijskih stručnjaka, novinara i studenata.
Rezultate istraživanja predstavili su dr. Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti, a pokazatelji su zabrinjavajući – 48 % hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok 8 % građana uopće ne prati vijesti. Burić je kazao da su anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u vijestima, te opća građanska nezainteresiranost među ključnim razlozima namjernog izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj. Ispitanici su pritom istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebice svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacije Z i Y. Grbeša je pritom naglasila da je odnos mladih publika prema vijestima i medijima ključno pitanje opstanka medija i novinarstva. „Iako je sličan trend prisutan i u drugim zemljama, zbog izostanka sustavnog medijskog obrazovanja u Hrvatskoj, mladi u nas imaju slab ili nikakav doticaj s novinarskim sadržajima“, navela je.
Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, složio se da se društvo sve brže mijenja pod utjecajem novih medija i naglasio važnost ulaganja u sustav obrazovanja s ciljem razvijanja informiranih generacija građana. “Agencija za medije već godinama ulaže u razvoj medijske pismenosti, i to je smjer koji moramo nastaviti njegovati. Potrebno je medijsku pismenost uvesti i u osnovnoškolsko obrazovanje kako bi mladima od najranije dobi objasnili što su mediji i kako funkcioniraju društvene mreže. Razvoj tehnologije se ne može zaustaviti, ali zato možemo izučiti generaciju informiranih građana i paralelno raditi na uvođenju regulacija”, naveo je Partl.
Josip Popovac, predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za medije, kazao je da smo kao društvo postali sve više korisnici. No, upravo u tome i leži snaga, jer su građani u poziciji dizajnirati demokratski poredak u digitalnoj zajednici. “Platforme ne mogu živjeti bez nas, stoga mi ne moramo služiti njima – one moraju služiti nama. Zadaća nas regulatora jest da osiguramo da nam one omoguće pristup stvarnosti u ovom mrežnom društvu, a zadaća je svih nas da kontinuirano razgovaramo ”, kazao je Popovac.
Navedeni trendovi sve više sugeriraju da smo pred trajnom promjenom načina na koji se društvo informira i stvara sliku o sebi i svijetu, ističe Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za medije. Kako je naveo, živimo u doba gdje algoritmi određuju kako i o čemu ćemo se informirati, što posljedično dovodi do rastavljanja zajedničke javnosti na tisuće različiti potpuno personaliziranih stvarnosti.
“Zajednički javni diskurs je izuzetno važan za građane, jer im nudi prostor gdje mogu razmjenjivati mišljenje i pritom doći do konsenzusa važnih za društvo”, kazao je Tomljenović te dodao da je Agencija za medije kao poticaj toj raspravi pokrenula i biblioteku „Točno tako bo.ok“ koja objavljuje važna recentna djela s područja novinarstva, medija i komunikacija te ih besplatno dijeli sveučilištima, medijima i knjižnicama.
Novi naslov u biblioteci jest Avoiding the News, autora Ruth Palmer, Rasmusa Kleisa Nielsena i Benjamina Toffa, čije je hrvatsko izdanje knjige (Izbjegavanje vijesti) predstavljeno na konferenciji.
Dr. sc. Ruth Palmer, profesorica komunikologije na IE University u Madridu, je ujedno bila jedna od predavačica na konferenciji te je u svom predavanju objasnila koje skupine ljudi najviše izbjegavaju vijesti na globalnoj razini.
“To su u pravilu manje privilegirane grupe: mladi, žene, ljudi slabijeg socioekonomskog statusa, te pojedinci koje manje zanima politika, jer brojni ljudi poistovjećuju vijesti, a samim time i medije, s politikom. Izbjegavanje vijesti pritom izaziva jedan društveno vrlo negativan ciklus – mediji manje pišu o temama skupina koje ne prate vijesti; političke figure se zbog toga ne bave njihovim problemima; a te iste grupe bivaju dodatno otuđene od vijesti”, kazala je Palmer. Kao određena rješenja je navela plasiranje više pozitivnih vijesti, kraće medijske formate, ali i da se objasni pozadina informacije za publiku koja ne konzumira redovito vijesti.
O jednoj drugoj vrsti fragmentacije javnosti pričao je prof. dr.sc. Paolo Gerbaudo, profesor političke sociologije na Sveučilištu Complutense u Madridu. On je objasnio kako danas postoji jedna vrsta “nevidljive” cenzure koju orkestriraju algoritmi na društvenim mrežama, što posljedično može imati značajan utjecaj na političku klimu u društvu.
“Algoritmi su osjetljivi na utjecaj politike, zbog čega je kontrola platforma novi oblik kontrole političke klime u državi. Upravo zato sadržaj ne mora biti više zabranjen, dovoljno je da on bude nevidljiv, odnosno da ne dobije jednaki doseg kao sadržaj koji je politički ili komercijalno više isplativ. Govorimo dakle o jednoj novoj vrsti cenzure – ne zabranjuje se ljudima sloboda govora, već im se ne daje prostor da ih se čuje”, objasnio je Gerbaudo.
Naglasio je i važnost digitalne suverenosti kao pitanje od vitalne važnosti za Europsku uniju, ne samo iz geopolitičkih razloga, već i zbog toga da osigura normalno funkcioniranje usluga u europskom društvu, posebice u slučajevima kriza, te da ga obrani od eksploatacijskih politika američkih kompanija.
Konferencija je zaključena panel diskusijom “Demokracija na scrollu: tko nas zapravo informira?” u kojoj su sudjelovali Ruth Palmer; Paolo Gerbaudo; Stanislav Matejka, RPMS – slovačka regulatorna agencija, potpredsjednik EPRA-e i član upravnog tijela Medijskog odbora EU-a; Gordana Galović Dupan, zamjenica glavnog urednika Jutarnjeg lista; te Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik Radne skupine za digitalnu pretplatu i streaming HUDI-ja.
Na panelu su sudionici kao jedno od rješenja za smanjenje izbjegavanja vijesti izdvojili jačanje financijske neovisnosti medija, ulaganje u medijsku pismenost, razvoj inovativnijih pristupa sadržaju te naglasak na kvalitetu sadržaja koji bi, uz važne i teške teme, ponudili i više konstruktivnih i pozitivnih perspektiva kako bi publika ponovno razvila povjerenje i naviku praćenja vijesti.
