Održana konferencija „Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija“
U dvorani Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj održana je konferencija pod nazivom „Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija“. Skup su organizirali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), Agencija za elektroničke medije (AEM), Nacionalni koordinacijski odbor za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija te kampanja Vijeća Europe i OSCE-a za sigurnost novinara. U fokusu diskusije bila je nacionalna, europska i globalna perspektiva Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, poznatije kao Akt o digitalnim uslugama ili DSA, te pitanja slobode govora i odgovornosti medija koja proizlaze iz recentne europske zakonske regulative.
U uvodnom govoru voditeljica Predstavništva Europske komisije Zrinka Ujević pozdravila je prisutne te istaknula kako Uredba o digitalnim uslugama ima ključnu ulogu u odgovoru na internetske prijetnje: od zaštite maloljetnika i zaustavljanja financijskih prijevara do suzbijanja širenja dezinformacija. Naglasila je kako je ova Uredba iznimno važna jer potvrđuje da digitalni prostor nije izvan zakona te povezuje slobodu govora s odgovornošću, jasno ističući da ono što je nezakonito offline, mora biti nezakonito i online.
Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Nacionalna koordinatorica projekta ”Novinari su važni” Vijeća Europe ocijenila je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina znatno promijenile te i dalje mijenjaju medijsko okruženje koje je, kako ističe, sada gotovo neprepoznatljivo.
”Moramo dovesti u korelaciju velike digitalne platforme i medije. Osim DSA, postoji i uredba Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike digitalne platforme da u slučaju uklanjanja ili ograničavanja vidljivosti nekog sadržaja to i komuniciraju s medijima. Svima nam je bitno da dezinformacija ne bude, te da ako neka velika digitalna platforma odluči ukloniti ili ograničiti doseg nekog sadržaja, da o tome komunicira s medijima.” kazala je Vaniček-Fila.
Milana Brkić, savjetnica za Uredbu o digitalnim uslugama, iz Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Europske Komisije, u svom je izlaganju govorila o temeljnim smjernicama Akta o digitalnim uslugama te o europskoj perspektivi provedbe Akta. Istaknula je kako je nakon dvije godine provedbe DSA oblikovao internetski svijet nabolje, te su već ostvareni pozitivni učinci za korisnike. Ukupno je Komisija službeno pokrenula 15 postupaka u vezi s usklađenošću pružatelja usluga 10 vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i vrlo velikih internetskih tražilica (VLOSE) s obvezama iz DSA-a, dok je u prosincu 2025. postignuta prekretnica donošenjem prve odluke o neusklađenosti u okviru DSA-a, kada je Komisija je izrekla kaznu od 120 milijuna eura platformi X zbog kršenja njezinih obveza prema DSA-u. Time se šalje jasna poruka da Komisija stoji iza svoji digitalnih pravila i provodit će ih u skladu sa slovom zakona, te nastavlja djelovati punim kapacitetom u otvorenim slučajevima kako bi potaknula dodatne pozitivne promjene u digitalnom okruženju.
Dok Komisija provodi ove obveze kada je riječ o najvećim platformama u Europi i njihovim dodatnim obvezama, na nacionalnoj razini oslanjamo se na Koordinatore za digitalne usluge, čiju je ulogu u Hrvatskoj predstavila Lidija Antonić, rukovoditeljica Sektora za digitalne usluge iz Hrvatske regulatorne za mrežne djelatnosti. Upravo je HAKOM odgovoran, između ostalog, i za certificiranje pouzdanih prijavitelja – neovisnih organizacija koje su stručne u otkrivanju, identificiranju i uklanjanju nezakonitog sadržaja.
S druge strane, na probleme hrvatskih medija u suradnji s velikim internetskim platformama ukazao je i izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja.
‘”Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od oglašavanja na digitalnim kanalima u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu. Hrvatski izdavači od oglasnog kolača primaju samo 100 milijuna eura”, kazao je Kronja. Naglasio je i da su ključne obveze velikih internetskih platformi veća transparentnost njihovih algoritama, transparentniji izvještaji o moderiranju sadržaja te povećanje njihovih učinaka na slobodu i pluralizam medija, ali i na suzbijanje širenja nezakonitog sadržaja.
Nakon prezentacija uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Domagoj Maričić iz HAKOM-a, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivan Glavić i glavna tajnica HND-a Melisa Skender.
Zamjenica Voditeljice Predstavništva Europske komisije Andrea Čović Vidović, sudjelujući u otvorenoj panel raspravi „Sloboda govora i odgovornost medija u digitalno doba“, istaknula je konkretne primjere iz prakse vezane uz provedbu Akta o digitalnim uslugama, te je objasnila preklapanja i poveznice sa drugim važnim regulatornim rješenjima, poput Akta o digitalnim tržištima (DMA), Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act), i najnovijim Aktom o digitalnoj pravednosti (DFA).
Pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić kazao je kako je cilj skupa upoznati predstavnike medija čemu Akt o digitalnim uslugama služi i na koji način je relevantan za rad medija te što se zapravo u njegovoj primjeni može očekivati.
”DSA je dugo očekivani propis, a prije njega regulacija sadržaja na internetu zapravo nije postojala. Akt o digitalnim uslugama nastoji oživotvoriti načelo – ono što je zabranjeno ‘offline’, treba biti zabranjeno i ‘online’. Govor mržnje i dezinformacije su, pritom, samo jedan od aspekata Akta o digitalnim uslugama koji pokriva i puno širi dijapazon nezakonitosti – od dječje pornografije do povrede intelektualnog vlasništva”, kazao je Maričić.
Naglasio je i kako HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama, ne kontrolira sadržaj medijskih objava nego koordinira rad nadležnih institucija.
”Bilo je raznih postupanja, ali nisu izrečene nikakve sankcije. Najviše pritužbi dobili smo na velike internetske platforme za koje nismo nadležni nego je nadležna Europska komisija”, kazao je Maričić.
