{"id":12101,"date":"2022-03-07T10:54:19","date_gmt":"2022-03-07T09:54:19","guid":{"rendered":"http:\/\/aem.hr\/?p=12101"},"modified":"2022-03-11T09:33:49","modified_gmt":"2022-03-11T08:33:49","slug":"zene-u-medijskom-prostoru-pojavnost-zena-u-sredisnjim-informativnim-emisijama-iznosi-36-posto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aem.hr\/en\/blog\/2022\/03\/07\/zene-u-medijskom-prostoru-pojavnost-zena-u-sredisnjim-informativnim-emisijama-iznosi-36-posto\/","title":{"rendered":"\u017dene u medijskom prostoru \u2013 pojavnost \u017eena u sredi\u0161njim informativnim emisijama iznosi 36 posto"},"content":{"rendered":"\n

Na Konferenciji o budu\u0107nosti Europe \u2013 \u017dene u medijskom prostoru<\/em>, koju je u povodu nadolaze\u0107eg Dana \u017eena organizirala zastupnica u Europskom parlamentu Sun\u010dana Glavak<\/strong> u suradnji s Agencijom za elektroni\u010dke medije, danas je predstavljena Analiza vidljivosti \u017eena u sredi\u0161njim informativnim emisijama najgledanijih nacionalnih televizija \u2013 HTV-a, RTL-a i Nova TV.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje AEM-a provedeno je tijekom listopada 2021., i obuhvatilo je ukupno 93 sredi\u0161nje informativne emisije s 2439 priloga od kojih se u 889 pojavljuju \u017eene kao sugovornice \u0161to \u010dini udio od 36 posto. Najve\u0107i udio priloga u kojima se pojavljuju \u017eene bilje\u017ei RTL (39%), zatim HTV (37%) pa Nova TV (33%). Analiza koju je predstavio Vanja Gavran<\/strong>, \u010dlan Vije\u0107a za elektroni\u010dke medije, pokazuje da se \u017eene najvi\u0161e pojavljuju u temama koje se odnose na znanost, zdravlje (26%), a potom slijede dru\u0161tvo i pravni okvir (19%) te politika (15%).<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107aju\u0107i da \u017eene u Europskoj uniji \u010dine samo 24 posto osoba o kojima \u010ditamo ili slu\u0161amo u vijestima, zastupnica Glavak istaknula je va\u017enost ve\u0107e zastupljenosti \u017eena u medijima. \u201cOno \u0161to ne mo\u017eete vidjeti, ne mo\u017eete ni \u017eeljeti postati\u201d, kazala je te upozorila, \u201cAko sve ostane isto, trebat \u0107e nam najmanje 67 godina da se smanji prosje\u010dna razlika u ravnopravnosti spolova u tradicionalnim medijima.\u201d<\/p>\n\n\n\n

U panel raspravi na temu \u017eena u medijskom prostoru sudjelovali su Ksenija Kardum<\/strong>, direktorica informativnog programa Nova TV-a, \u017deljka Marijanovi\u0107<\/strong>, glavna urednica informativnog programa RTL-a, Branko Na\u0111vinski<\/strong>, novinar i urednik HTV-a, Anita Malenica<\/strong>, \u010dlanica Vije\u0107a za elektroni\u010dke medije te Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107<\/strong>, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.<\/p>\n\n\n\n

Ljubi\u010di\u0107 je kazala da ovo istra\u017eivanje Agencije za elektroni\u010dke medije potvr\u0111uje ono na \u0161to institucija Pravobraniteljice ukazuje godinama \u2013 mu\u0161karci se pozivaju u emisije kada je rije\u010d o politi\u010dkim, gospodarskim, sigurnosnim, poreznim i sli\u010dnim temama, dok se \u017eene pozivaju kada se govori o zdravstvu, socijali, obrazovanju\u2026<\/p>\n\n\n\n

Novinar i urednik Branko Na\u0111vinski, naglasio je kako teme socijale ili obrazovanja nisu nimalo lake teme, dapa\u010de da su vrlo \u010desto iznimno te\u0161ke i zahtjevne. Iznio je i osobna profesionalna iskustva kada je rije\u010d o pozivanju sugovornika u emisije. \u201c\u010cesto se to svodi na utrku s vremenom i biranje po dostupnosti, neovisno o spolu sugovornika. Ponekad postoje i osobni razlozi, poput straha od nastupa, zbog kojih netko ne \u017eeli sudjelovati u emisiji\u201d, kazao je Na\u0111vinski.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica je podsjetila da je njen ured jo\u0161 prije nekoliko godina izradio popis stotinjak stru\u010dnjakinja voljnih odazvati se medijima. Ovaj popis bio je reakcija na tvrdnje kako se ne mo\u017ee prona\u0107i \u017eenu stru\u010dnjakinju na odre\u0111enu temu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cImamo \u017eena stru\u010dnjakinja koje suvereno vladaju gospodarskim, politi\u010dkim, sigurnosnim, poreznim temama i zato se treba voditi ra\u010duna da se ima spektar stru\u010dnih osoba kako ne bi bili zastupljeni isklju\u010divo mu\u0161karci ili isklju\u010divo \u017eene. U suprotnom se teme stavljaju u ladicu kao mu\u0161ke ili \u017eenske. Imamo stru\u010dnjake koji se \u010desto pozivaju u studio, koji su doktori za sve teme\u201d, poru\u010dila je pravobraniteljica Ljubi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMi kao mediji mo\u017eemo vi\u0161e u\u010diniti otvaraju\u0107i teme \u0161to je sve \u017eenama potrebno da bi one mogle jednako brzo napredovati kao i mu\u0161karci, da bi dobile iste prilike za edukacije, da bi se dokazale u tome \u0161to rade. Mislim da \u0107emo vi\u0161e pomo\u0107i govore\u0107i o tim temama nego samo o tome koliko je bilo mu\u0161kih ili \u017eenskih sugovornika\u201d, kazala je Ksenija Kardum.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTreba raditi na edukaciji cijeloga dru\u0161tva, po meni informativni program najvi\u0161e pomi\u010de granice prema ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca. Reklame su ono na \u010demu bi se posebno trebalo poraditi. \u017dene su uvijek prikazane u nekim kli\u0161eima, kuhaju, peru, imaju neugodne zdravstvene probleme i sl. Ja nisam nai\u0161la na reklamu za koju bih mogla re\u0107i \u2013 to je to s \u010dime se \u017eelim poistovjetiti\u201d, istaknula je \u017deljka Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201cOvo istra\u017eivanje je pokazalo jako dobro, ba\u0161 na primjeru sporta, koliko se u sinergiji s medijima mo\u017ee jako puno napraviti. Kad smo prije nekoliko godina radili istra\u017eivanje bili smo osupnuti niskom razinom pojavnosti sporta\u0161ica u programima, ovo istra\u017eivanje je pokazalo da su odre\u0111eni pomaci ipak postignuti na tom podru\u010dju\u201d, zaklju\u010dila je Anita Malenica, \u010dlanica Vije\u0107a za elektroni\u010dke medije.<\/p>\n\n\n\n

Na konferenciji su se putem videa prisutnima obratile predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola<\/strong> koja je rije\u010dima \u201csna\u017ene demokracije trebaju sna\u017eno novinarstvo, a sna\u017eno novinarstvo treba \u017eene\u201d istaknula ulogu medija u ja\u010danju demokratskih vrijednosti te potpredsjednica Europske komisije Dubravka \u0160uica<\/strong> koja se osvrnula na izvje\u0161\u0107e europskog medijskog regulatora ERGA o rodnoj ravnopravnosti ispred i iza ekrana koje ukazuje na podzastupljenost \u017eena u medijima i ve\u0107u izlo\u017eenost stereotipima.<\/p>\n\n\n\n

Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Kor\u017einek<\/strong> tako\u0111er je apostrofirala stereotipni prikaz \u017eena dodaju\u0107i kako se uo\u010dava odre\u0111eni pomak kada je rije\u010d op\u0107enito o ravnopravnosti spolova u medijima. \u201cOhrabruje ono \u0161to vidimo iz ovog istra\u017eivanja, a to je da smo osvje\u0161teniji o potrebi afirmacije ravnopravnosti spolova u medijima i polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu. Ohrabruje i da su podaci za Hrvatsku bolji nego u nekim drugim dr\u017eavama Europske unije, me\u0111utim to nas ne treba zadovoljiti\u201d, kazala je ministrica.<\/p>\n\n\n\n

Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu, Morana Palikovi\u0107 Gruden<\/strong>, posebno se zahvalila zastupnici Glavak na organizaciji ove konferencije rije\u010dima: \u201cMislila sam da \u0107u umrijeti, a da ne\u0107u do\u017eivjeti ovakvu proslavu Dana \u017eena\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cZaklju\u010dci ove rasprave bit \u0107e objavljeni na vi\u0161ejezi\u010dnoj digitalnoj platformi\u00a0Konferencije o budu\u0107nosti Europe<\/em>\u00a0te uklju\u010deni u razmatranje institucija Europske unije o budu\u0107em smjeru europskih politika\u201d, poru\u010dila je na kraju organizatorica konferencije\u00a0\u017dene u medijskom prostoru<\/em>, Sun\u010dana Glavak.<\/p>\n\n\n\n

_<\/p>\n\n\n\n