Agencija za elektroni\u010dke medije (AEM) u sklopu svojih aktivnosti redovito provodi analize i istra\u017eivanja medijskog sektora: radijskog tr\u017ei\u0161ta, utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija te tr\u017ei\u0161ta elektroni\u010dkih publikacija, koje su javnosti dostupne na internetskim stranicama Agencije i prezentirane na skupovima koje AEM (su)organizira.<\/p>\n
Analizu tr\u017ei\u0161ta elektroni\u010dkih publikacija, za koju je Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije provelo javni natje\u010daj, izradio je istra\u017eiva\u010dki tim Instituta za razvoj i me\u0111unarodne odnose. Podaci objavljeni u Analizi odnose se na 2016. godinu i sa\u017eeti su u \u0161est poglavlja koja se bave regulacijom i upravljanjem internetom, osnovnim pokazateljima kori\u0161tenja sadr\u017eaja na internetu u RH, \u010ditano\u0161\u0107u elektroni\u010dkih publikacija u RH, financijskim obilje\u017ejima registriranih elektroni\u010dkih publikacija te subjektivnim iskustvima klju\u010dnih aktera i budu\u0107im trendovima.<\/p>\n
Analiza pokazuje nisku razinu kori\u0161tenja interneta u op\u0107oj populaciji, internet se najvi\u0161e koristi za slanje i primanje elektroni\u010dke po\u0161te dok \u010dak 85,2% korisnika interneta barem jednom tjedno koristi Facebook. Najvi\u0161e se \u010ditaju lokalne vijesti i one vezane uz lokalne doga\u0111aje. Istra\u017eivanje pokazuje kriti\u010dan stav \u010ditatelja o sadr\u017eaju i radu uredni\u0161tva el. publikacija i visok stupanj osvije\u0161tenosti o pitanjima za\u0161tite osobnih podataka i komentarima koji poti\u010du na nasilje, vrije\u0111aju ili prijete drugim osobama.<\/p>\n
Primije\u0107en je znatan skok ulaganja u internetsko ogla\u0161avanje kao i ja\u010danje utjecaja ogla\u0161iva\u010da u svakodnevnom radu urednika i novinara kroz kontinuirano softversko pra\u0107enje metrika i publika, kroz svojevrsnu autocenzuru u proizvodnji sadr\u017eaja koji su nepovoljni za potencijalne ili trenuta\u010dne ogla\u0161iva\u010de te kroz oblik \u201enative\u201c ogla\u0161avanja koji podrazumijeva promocijske tekstove pisane u stilu du\u017eih \u010dlanaka, \u0161to u nekim slu\u010dajevima bri\u0161e granicu izme\u0111u novinarstva i ogla\u0161avanja.<\/p>\n
Istovremeno je uo\u010den sve ve\u0107i utjecaj globalnih aktera (prvenstveno Google i Facebook) na lokalne medijske i ogla\u0161iva\u010dke trendove odnosno na tr\u017ei\u0161te el. publikacija. Zanimljivo je mi\u0161ljenje ispitanika o potrebi ve\u0107e uloge regulatora na sceni el. publikacija u RH i to pogotovo u smislu nadziranja rada el. publikacija kad se radi o kr\u0161enju odredbi zakona koje se ti\u010du pitanja uznemiruju\u0107ih sadr\u017eaja, pornografije, za\u0161tite djece i maloljetnika.<\/p>\n
\u0160to se budu\u0107ih trendova ti\u010de, podaci pokazuju kako se tr\u017ei\u0161te elektroni\u010dkih publikacija u sve ve\u0107oj mjeri seli na mobilne ure\u0111aje uz nove navike konzumiranja sadr\u017eaja me\u0111u mladima: pametni telefon je u sredi\u0161tu, a dru\u0161tveni mediji predstavljaju portal za ulaz u raznovrsne sadr\u017eaje, od kojih su el. publikacije samo jedan dio kontinuiranog dotoka informacija. Obzirom na veli\u010dinu tr\u017ei\u0161ta el. publikacija u RH postavlja se pitanje zasi\u0107enja tr\u017ei\u0161ta i pitanje poslovnog modela u budu\u0107nosti kako bi se kreirala odr\u017eivost el. publikacija.\u00a0<\/p>\n