Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama utvr\u0111ena su stro\u017ea pravila o promicanju europskih djela, te je propisano da su pru\u017eatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev du\u017eni osigurati najmanje 30 posto udjela europskih djela u svojim katalozima i osigurati isticanje tih djela.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija donijela je neobavezuju\u0107e smjernice za izra\u010dun udjela europskih djela u katalozima pru\u017eatelja usluga na zahtjev i definiranje male publike i niskog prometa u kontekstu izuze\u0107a od obaveza.<\/p>\n\n\n\n
Udio europskih djela kod linearnih audiovizualnih medijskih usluga (televizijsko emitiranje) izra\u010dunava se s obzirom na trajanje programa, te se \u010dlankom 16. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama propisuje se da televizijske ku\u0107e ve\u0107inu (najmanje 50 %) udjela svojeg vremena emitiranja moraju rezervirati za europska djela. S druge strane kod usluga videa na zahtjev udio europskih djela ra\u010duna na temelju naslova, a ne na temelju trajanja programa. Odabir naslova u katalozima kao relevantne mjerne jedinice, za razliku od vremena\/trajanja sadr\u017eaja, prema Europskoj komisije neutralniji je kriterij odabira programa koje \u0107e pru\u017eatelji usluga videa na zahtjev uvrstiti u kataloge. Izra\u010dun po kriteriju trajanja mogao bi potaknuti pru\u017eatelje usluga da daju prednost europskim djelima s dugim ukupnim trajanjem (npr. serije s velikim brojem epizoda) kako bi na lak\u0161i na\u010din dosegnuli udio od 30 %. Budu\u0107i da je neutralniji, izra\u010dun koji se temelji na naslovima vjerojatno \u0107e pove\u0107ati raznovrsnost ponude europskih djela. Zatim, izra\u010dun koji se temelji na naslovima olak\u0161at \u0107e posao pru\u017eateljima usluga videa na zahtjev, al ii olak\u0161ati nadzor nacionalnim regulatornim tijelima.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija potom poja\u0161njava i da se svaki film u katalogu treba smatrati naslovom, dok je u slu\u010daju serija to pitanje kompleksnije te je sadr\u017eaj pojma naslov te\u017ee odrediti kad je rije\u010d o televizijskoj seriji ili drugim formatima koji se prikazuju u epizodama. K tome epizode televizijskih serija \u010desto se grupiraju po sezonama. Komisija smatra da bi jedna sezona serije trebala odgovarati jednom naslovu. Primjenom izra\u010duna u kojem jedna sezona serije odgovara jednom naslovu osiguralo bi se sli\u010dno postupanje kao i s igranim ili televizijskim filmovima. Kako tuma\u010di Erupska komisija sezona serije obi\u010dno je rezultat zajedni\u010dkog i neprekinutog kreativnog napora iste skupine autora\/audiovizualnih stru\u010dnjaka koja raspola\u017ee jednim prora\u010dunom i djeluje unutar odre\u0111enog razdoblja. Nadalje, stavljanje na tr\u017ei\u0161te i povezane promid\u017ebene aktivnosti \u010desto se odnose na pojedina\u010dne sezone. Zbog toga bi se koli\u010dina rada potrebna za produkciju jedne sezone serije mogla smatrati sli\u010dnom koli\u010dini rada koja je obi\u010dno potrebna za produkciju filma, zaklju\u010duje Europska komisija u svojim smjernicama.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, izra\u010dunom koji se temelji na jednoj sezoni smanjila bi se mogu\u0107nost da pru\u017eatelji usluga na zahtjev daju prednost europskim djelima s dugim ukupnim trajanjem (npr. serijama ili drugim formatima s velikim brojem epizoda) kako bi osigurali odgovaraju\u0107i udio na \u0161tetu kra\u0107ih djela s ve\u0107im potencijalom za optjecaj me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama (npr. igrani filmovi i visokokvalitetne televizijske serije).<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, tro\u0161kovi produkcije odre\u0111enih audiovizualnih produkcija mogu biti ve\u0107i od tro\u0161kova drugih naslova iz kataloga, na primjer u slu\u010dajevima znatnih izravnih ulaganja ili tro\u0161kova licenciranja za vrhunske igrana djela, kad epizoda ima sli\u010dno trajanje i tro\u0161kove produkcije kao igrani film. U tim slu\u010dajevima i ako je to opravdano, nacionalna tijela mogla bi tim djelima dodijeliti ve\u0107u va\u017enost, primjerice, na temelju obrazlo\u017eenog zahtjeva pru\u017eatelja usluga.<\/p>\n\n\n\n
Pru\u017eatelji usluga videa na zahtjev koji posluju na vi\u0161e nacionalnih tr\u017ei\u0161ta unutar Unije trebaju u svakom nacionalnom katalogu zasebno osigurati udio od 30 % europskih djela. Dr\u017eava \u010dlanica treba osigurati da pru\u017eatelji usluga videa na zahtjev koji su u njezinoj nadle\u017enosti u svojim katalozima po\u0161tuju obvezu o osiguravanju udjela europskih djela. Ako pru\u017eatelj usluga videa na zahtjev koji je u nadle\u017enosti dr\u017eave \u010dlanice u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama nudi razli\u010dite nacionalne kataloge, dr\u017eava \u010dlanica u \u010dijoj je nadle\u017enosti (tj. zemlja podrijetla) odgovorna je za provedbu obveze koja se odnosi na udio europskih djela u svim razli\u010ditim nacionalnim katalozima.<\/p>\n\n\n\n
Definiranje niskog prometa i veli\u010dine publika<\/em><\/p>\n\n\n\n Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama omogu\u0107uje izuze\u0107e od obaveze promicanja europskih djela za pru\u017eatelje usluga bez znatne prisutnosti na tr\u017ei\u0161tu, a kako bi se osiguralo da se obvezama koje se ti\u010du promicanja europskih djela ne ugro\u017eava razvoj tr\u017ei\u0161ta i kako bi se omogu\u0107io ulazak novih aktera na tr\u017ei\u0161te. Kad je rije\u010d o definiranju praga za niski promet, koji bi trebao poslu\u017eiti kao osnova za izuze\u0107e Europska komisija upu\u0107uje na svoje definicije mikro, malih i srednjih poduze\u0107a. Stoga bi u skladu s ustaljenim pristupom mikropoduze\u0107a a priori trebala biti isklju\u010dena iz podru\u010dja primjene predlo\u017eenog zakonodavstva, osim ako se doka\u017ee nu\u017enost i proporcionalnost njihova uklju\u010divanja. Stoga Komisija smatra da bi se prag za niski promet mogao utvrditi upu\u0107ivanjem na koncept mikropoduze\u0107a, posebno na temelju praga prometa upotrijebljenog u definiciji mikropoduze\u0107a, odnosno poduze\u0107a \u010diji ukupni godi\u0161nji promet ne prelazi 2 milijuna eura. Istodobno, u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama navodi se da bi \u201eza utvr\u0111ivanje malog prometa trebalo uzeti u obzir razli\u010dite veli\u010dine audiovizualnih tr\u017ei\u0161ta u dr\u017eavama \u010dlanicama\u201d. Na primjer, u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama veli\u010dina nacionalnih tr\u017ei\u0161ta iznosi tek nekoliko milijuna eura, te su u ve\u0107em broju slu\u010dajeva ta tr\u017ei\u0161ta znatno manja od deset milijuna eura, a na tim se tr\u017ei\u0161tima \u010dak i za mikropoduze\u0107a mo\u017ee re\u0107i da imaju znatnu tr\u017ei\u0161nu prisutnost.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na navedeno Komisija smatra da bi dr\u017eave \u010dlanice s manjim nacionalnim audiovizualnim tr\u017ei\u0161tima trebale mo\u0107i odrediti ni\u017ee pragove prometa. Na temelju ukupnih obilje\u017eja tr\u017ei\u0161ta takvi ni\u017ei pragovi mogli bi biti opravdani i razmjerni pod uvjetom da se izuzmu poduze\u0107a s udjelom prihoda manjim od 1 % ukupnih prihoda na predmetnim nacionalnim audiovizualnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n Nu\u017eno je definirati i veli\u010dinu publika, a Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama isti\u010de da se \u201cmala publika mo\u017ee utvrditi, primjerice, na temelju vremena gledanja ili prodaje, ovisno o prirodi usluge\u201d. Kad je rije\u010d o linearnim uslugama, publika se tradicionalno odre\u0111uje na temelju vremena gledanja. Kad je rije\u010d o uslugama videa na zahtjev, pojam publike nije jednozna\u010dno utvr\u0111en i u dr\u017eavama \u010dlanicama ne postoje sektorski standardizirana mjerila. Stoga nema dostupnih podataka o publici, koje je potvrdila tre\u0107a strana, na temelju kojih bi se moglo provjeriti je li publika odre\u0111enog pru\u017eatelja usluge videa na zahtjev mala..<\/p>\n\n\n\n U nedostatku utvr\u0111enih mjerila u tom sektoru, Europska komisija smatra da je prodaja usluga trenuta\u010dno najprimjereniji pristup za odre\u0111ivanje broja publike u sektoru usluga videa na zahtjev. Iako se Direktivom dr\u017eavama \u010dlanicama u na\u010delu ne zabranjuje kori\u0161tenje alternativnih kriterija, ove su Smjernice usmjerene na na\u010din utvr\u0111ivanja publike pru\u017eatelja usluge videa na zahtjev na temelju prodaje usluga.<\/p>\n\n\n\n Kad je rije\u010d o sektoru usluga videa na zahtjev, broj korisnika\/gledatelja odre\u0111ene usluge zamjenska je vrijednost za prodaju usluga. Konkretno, publika bi se mogla utvrditi na temelju broja aktivnih korisnika odre\u0111ene usluge, npr. broja pretplatnika koji pla\u0107aju uslugu videa na zahtjev (SVOD), broja jedinstvenih klijenata\/jedinstvenih ra\u010duna koji se upotrebljavaju za stjecanje prava na djela u okviru usluge transakcijskog videa na zahtjev (TVOD) i broja jedinstvenih posjetitelja usluge videa za ogla\u0161avanje na zahtjev (AVOD). U slu\u010daju usluga TVOD-a aktivnim korisnicima mogu se, na primjer, smatrati korisnici koji su tijekom odre\u0111enog vremenskog razdoblja stekli barem jedan naslov iz kataloga.<\/p>\n\n\n\n U praksi bi publiku trebalo utvrditi s obzirom na udio aktivnih korisnika koji su koristili odre\u0111enu uslugu: broj korisnika usluge videa na zahtjev bio bi broj korisnika te usluge podijeljen s ukupnim brojem korisnika (sli\u010dnih) usluga videa na zahtjev dostupnih na nacionalnom tr\u017ei\u0161tu i pomno\u017een sa 100 kako bi se dobio postotak.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da udjeli publike predstavljaju dobru zamjensku vrijednost za prodaju i odra\u017eavaju tr\u017ei\u0161ni polo\u017eaj predmetne usluge u tom sektoru, pru\u017eatelji s malim brojem aktivnih korisnika ne bi imali znatnu prisutnost na tr\u017ei\u0161tu, \u0161to bi opravdalo primjenu izuze\u0107a. Taj je pristup blizak pojmu udjela publike koji se primjenjuje za televizijsku publiku, a odnosi se na stvarne posjednike televizijskih prijamnika postavljenih na odre\u0111ene kanale u odre\u0111enom vremenskom razdoblju u usporedbi s ukupnim brojem televizijskih prijamnika u uzorku. Komisija smatra da pru\u017eatelji usluga s udjelom publike manjim od 1 % u odre\u0111enoj dr\u017eavi \u010dlanici imaju malu publiku. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija u na\u010delu smatra primjerenim izuzeti od obveza promicanja europskih djela one pru\u017eatelje usluga koji u predmetnoj dr\u017eavi \u010dlanici imaju udio publike manji od 1 %.<\/p>\n\n\n\n Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama donosi i dvije vrste obveza financijskog doprinosa za produkciju europskih djela, odnosno na izravna ulaganja u audiovizualni sadr\u017eaj i doprinose nacionalnim fondovima. Komisija smatra da bi pri utvr\u0111ivanju odgovaraju\u0107ih pragova trebalo uzeti u obzir razli\u010dite u\u010dinke tih vrsta obveza na prekograni\u010dne pru\u017eatelje usluga. Izravno ulaganje (npr. produkcija, koprodukcija, stjecanje prava na djela) op\u0107enito podrazumijeva ve\u0107i poduzetni\u010dki napor od pla\u0107anja pristojbe zbog razli\u010ditog stupnja financijskog sudjelovanja i povezanih rizika. Ispunjavanje obveze ulaganja ovisi i o dostupnosti europskih djela, uklju\u010duju\u0107i produkcijske projekte u koje pru\u017eatelj usluga mo\u017ee ulo\u017eiti dostupne resurse.<\/p>\n\n\n\n Komisija razumije da se u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama, ovisno posebno o veli\u010dini i strukturi audiovizualnog tr\u017ei\u0161ta, mo\u017ee smatrati bitnim primijeniti obveze financijskog doprinosa i na usluge na zahtjev s prometom manjim od 2 milijuna eura ili s udjelom publike manjim od 1 % te na prekograni\u010dne linearne usluge s udjelom publike manjim od 2 %, posebno usluge televizije na pla\u0107anje, jer se njihova prisutnost na nacionalnim tr\u017ei\u0161tima i dalje mo\u017ee smatrati bitnom.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama utvr\u0111ena su stro\u017ea pravila o promicanju europskih djela, te je propisano da su pru\u017eatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev du\u017eni osigurati najmanje 30 posto udjela europskih djela u svojim katalozima i osigurati isticanje tih djela. Europska komisija donijela je neobavezuju\u0107e smjernice za izra\u010dun udjela europskih djela u katalozima pru\u017eatelja usluga […]<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":6737,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"inline_featured_image":false,"advgb_blocks_editor_width":"","advgb_blocks_columns_visual_guide":"","_links_to":"","_links_to_type":0,"footnotes":""},"categories":[91,5],"tags":[],"class_list":["post-6728","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-medjunarodna-suradnja","category-vijesti"],"acf":[],"yoast_head":"\n