Predstavljene Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima
Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima predstavljene su danas u Zagrebu na okruglom stolu u organizaciji Agencije za elektroničke medije.
U raspravi su, uz autore Preporuka – sportske novinare Romanu Eibl, Deu Redžić te Marina Šareca, sudjelovale potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden te ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić. Skup je moderirala Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije.
U raspravu su se uključili drugi sudionici skupa – mediji, članovi sportskih klubova i saveza – razmjenjujući svoja iskustva i savjete vezane uz ovu važnu temu.
Mediji, posebice oni elektronički, najvažniji su u kreiranju odnosa prema ženskom sportu i prevladavanju vladajućih stereotipa. Oni imaju najviše utjecaja na gledatelje i navijače kada je riječ o povećanju zanimanja za ženski sport. Na njima je, stoga, i velika odgovornost za budućnost ženskog sporta i poboljšanje statusa sportašica u zajednici.
Danira Bilić, bivša košarkašica i osvajačica srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Seulu naglasila je: „Doista raduje činjenica da je hvale vrijedan projekt koji je prošle godine pokrenulo Vijeće za elektroničke medije Za veću vidljivost ženskog sporta u medijima dobio svoj nastavak, te da se iz faze osvješćivanja problema prelazi u fazu poduzimanja konkretnih mjera. Također raduje i činjenica da su svi dionici obuhvaćeni navedenom analizom suglasni o potrebi značajnog povećanja vidljivosti i kvalitetnijeg praćenja ženskog sporta, lišenog stereotipa koji u drugi plan bacaju sportska dostignuća sportašica.“
Dokument sadrži 11 preporuka medijima, ali i 7 preporuka za sportske saveze i klubove. Također sadrži više od 40 stranica analize, povijesnog pregleda nejednakosti ženskog sporta u odnosu na muški, ali i niz zanimljivih statističkih podataka.
Marin Šarec, koautor Preporuka ističe: „Ove Preporuke se temelje na studiji koja sadrži brojne dobre i loše primjere iz cijelog svijeta, kao i razmišljanja novinara i urednika hrvatskih medija te čelnih ljudi sportskih saveza. Naravno da s obzirom na polazišne pozicije one ne će u kratkom roku izjednačiti status ženskog sporta u medijima s muškim, niti se to, realno, može očekivati. Ove Preporuke, međutim, sadrže cijeli niz konkretnih mjera i prijedloga koji mogu biti putokaz za bolje i kvalitetnije praćenje ženskog sporta te, posljedično, povećanje zanimanja publike za ženski sport.“
Danira Bilić: „Iako je mišljenje pojedinih sportskih novinara da je slabije praćenje ženskog sporta rezultat njegove slabije popularnosti, moje je mišljenje je da se radi o začaranom krugu. Veća medijska pokrivenost zasigurno će utjecati na veći interes sponzora, posjetitelja na sportskim borilištima, veću dostupnost sportske infrastrukture, veći broj sportskih novinara i analitičara kojima će u fokusu interesa biti ženski sport, a sve zajedno će dovesti do veće popularnosti sporta, te posljedično veće privlačnosti istoga za djecu. Sigurna sam da će se sve navedeno potvrditi evaluacijom predloženih Preporuka nakon njihove primjene.“
Dea Redžić, koautorica Preporuka: „Tijekom istraživanja koje sam vodila za izradu Preporuka iznenadila sam se iskrenošću urednika i novinara koje sam anketirala i koji su svjesni problema u praćenju ženskog sporta u hrvatskim elektroničkim medijima. Ovim putem ističem kako su svi spremni za kompromis i djelovanje, ukoliko bi se ženski sport zaštitio određenom regulativom. Podsjećam da je za kvalitetan tretman ženskog sporta u medijima i u društvu ključno donošenje nacionalne strategije za sport, a što je u tijeku.“
Romana Eibl, koautorica Preporuka: „Tijekom tridesetogodišnjeg iskustva u sportskom novinarstvu nisam mogla ne primijetiti i ne osjetiti na vlastitoj koži koliko je u svim sferama društva, pa tako i u sportu i novinskim redakcijama, tvrdo ukorijenjen rodno diskriminirajući poredak. Zato su ove Preporuke ne samo plod našeg istraživanja raznih znanstvenih opservacija na temu stereotipa i seksizma na temu sporta i žena u medijima, nego su i rezultat osobnog iskustva. One nisu obvezujuće, ali su dobar prvi korak da se javni govor uredi s više poštovanja prema ženama.“
Morana Paliković Gruden, potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora: „Fantastično je da smo se oko ženskog sporta i elektroničkih medija udružili u zajednički projekt – Vijeće za elektroničke medije, Hrvatski olimpijski odbor i Vladin Ured za ravnopravnost spolova. Sporazum koji smo potpisali rađen je na temelju rezultata istraživanja Mediteranske regulatorne mreže. Dogovoreno je da nastavimo zajednički raditi. Popularnost ženskog sporta i sportske zvijezde stvaraju elektronički mediji, zato je to važno za ženski sport, jer se danas kod nas ženski sport percipira kao manje zanimljiv, manje dinamičan i manje težak, zbog pravila u pojedinim sportovima. Područjem sporta dominiraju stereotipi, društvo ne stimulira žene za bavljenje sportom. U elektroničkim medijima se često manipulira sa ženstvenošću, a objektivno sportske redakcije nemaju dovoljno kapaciteta i novinarskih kadrova specijaliziranih za ženski sport. Ovakav način zajedničkog rada omogućuje nam da ojačamo interes za ženski sport te da dogovorimo statističko praćenje rezultata zajedničkih Preporuka i da moderniziramo sustav sporta u korist ženskog sporta, naročito ekipnog.“