Istraživanja i publikacije

Ova studija, autorica dr.sc. Marijane Grbeše i dr.sc. Ive Nenadić, istražuje uspon newsfluencera — hibridnih aktera koji djeluju na sjecištu novinarstva, kultura influencera i ekonomija kreatora sadržaja na platformama — te njihovu sve veću ulogu kao novih autoriteta u prijenosu vijesti unutar transformirajućeg informacijskog ekosustava Europe. Transformacija medijskog pejzaža vođena je platformizacijom, ekonomskom nestabilnošću tradicionalnog novinarstva, padom povjerenja u institucije, migracijom publike prema društvenim mrežama  i video platformama te brzim razvojem umjetne inteligencije. Mlađa publika posebno se sve više oslanja na društvene mreže, a osobito na kratke videozapise, kao svoj primarni izvor vijesti. U takvom okruženju, newsfluenceri su stekli vidljivost i autoritet spajajući vijesti s estetikom, dinamikom i modelima monetizacije karakterističnima za kulturu influencera.

Agencija za medije u sklopu NPOO mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, provela je istraživanje o tome kako se informira hrvatska javnost, u kojoj mjeri hrvatski građani aktivno izbjegavaju vijesti te kakav im je stav o medijima. Istraživanje je provedeno tijekom travanja 2026. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1014 punoljetnih građana Hrvatske. Prikupljanje podataka provela je agencija Ipsos, a rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanje vijesti“. Prema podacima istraživanja u Hrvatskoj gotovo 60 % građana do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim zbivanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama.  Naime, čak 70 % pripadnika generacije Z i generacije Y do vijesti u pravilu dolazi slučajno, odnosno navode da ih „nikada“ ili „rijetko“ ciljano traže. Taj podatak svakako je potrebno staviti u kontekst činjenice da su u velikom broju pripadnika ovih dvaju generacija glavni izvori informacija društvene mreže i digitalna platforme.

Drugi ciklus nacionalnog istraživanja EU Kids Online, koje je financirala Agencija za medije, a provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, nakon osam godina jasno ukazuje na duboke i sustavne promjene u digitalnim navikama djece i mladih. Najnoviji rezultati, predstavljeni u prosincu 2025. godine, omogućuju izravnu usporedbu s podacima prikupljenima prije osam godina te pružaju uvid u to kako je digitalno okruženje djece u Hrvatskoj postalo intenzivnije, sveobuhvatnije, ali i složenije te rizičnije. Prije osam godina internet je bio važan dio dječjeg života, dok je danas postao njegov stalni okvir.  Istraživanje EU Kids Online iz 2017. pokazivalo je da većina djece svakodnevno koristi internet, ponajprije putem pametnih telefona, no online aktivnosti tada su još uvijek bile vremenski i prostorno ograničenije. U 2025. godini granice gotovo da više ne postoje. Više od 80 % djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno koristi pametni telefon za pristup internetu, uključujući i najmlađe uzraste.

U sklopu međunarodnog projekta EduMediaTest, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije, u svibnju 2021. uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja provedeno je testiranje učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske, pomoću interaktivnog digitalnog alata za evaluaciju razine medijske pismenosti. Rezultati testiranja dali su uvid u razinu kompetencija učenika, poput razumijevanja funkcioniranja medija i tehnologija, dekodiranja medijskih poruka, kritičkog razmišljanja, vizualnog i jezičnog izražavanja, produkcije sadržaja, estetike i društvenih vrijednosti.

Cilj istraživanja bio je analizirati stavove roditelja o izloženosti djece televizijskom oglašavanju hrane i pića čija se prekomjerna konzumacija ne preporučuje te dobiti uvid u medijske navike djece do 17 godina. Rezultati pružaju uvid u roditeljsko poimanje izloženosti djece oglasima koji promoviraju konzumaciju hrane s visokim udjelima masti, soli i šećera, roditeljsko razumijevanje dobne kategorizacije sadržaja te dječje navike konzumiranja televizijskog programa i korištenja digitalnih tehnologija.

Drugo po redu istraživanje o navikama slušanja glazbe koje je provela Hrvatska diskografska udruga u suradnji sa agencijom Hendal i uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca. Istraživanje, jedino ovakvo provedeno u Republici Hrvatskoj, imalo je za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, ispitani su i stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu. Rezultati pokazuju kako građani Hrvatske svakodnevno slušaju glazbu. Slušanje glazbe na digitalnim glazbenim servisima značajno je poraslo u odnosu na 2018. godinu. Kada govorimo o mlađoj populaciji, glavni izvor pronalaženja nove glazbe za njih su besplatni streaming te kratke forme na Tik Toku.

S ciljem utvrđivanja udjela sadržaja prilagođenih osobama sa senzornim invaliditetom, Agencija za elektroničke medije periodično provodi analize udjela prilagođenih programskih sadržaja free-to-air televizija s nacionalnim i lokalnim koncesijama. Kako Zakonom o elektroničkim medijima nije propisana obaveza izvještavanja nakladnika o udjelima prilagođenih programskih sadržaja, podaci za nakladnike s nacionalnim koncesijama
prikupljeni su analizom programa nakladnika u trajanju od sedam dana, dok su podaci o programskim sadržajima prilagođenim osobama s oštećenjima sluha i vida u programima lokalnih televizija prikupljeni iz dokumentacije pristigle na natječaj za Fond za poticanje pluralizama i raznovrsnosti elektroničkih medija 2/19.

Studija analizira i ukazuje na izazove i probleme koje donosi život u digitaliziranom, hipertehnološki posredovanom svijetu u kojem smo suočeni s nebrojenim informacijama, problemima dezinformacija i lažnih vijesti, algoritamskim odvajanjem u ideološke „balone“ (eho-komore), govorom mržnje, klikbejt (senzacionalističkim) novinarstvom te smanjenim povjerenjem u tradicionalne medije i razinu novinarske profesionalnosti. U takvom medijskom ekosustavu ključno je definirati položaj regulatornog tijela za elektroničke medije, kao i njegove odgovornosti i obveze, te naglasiti ulogu regulatora u promicanju i razvoju medijske pismenosti – jedne od ključnih vještina za život u 21. stoljeću i odgovora na mnoge pitanja i izazove koje nosi moderno doba.