Agencija za medije pokrenula je biblioteku „Točno tako bo.ok“ u sklopu NPOO mjere „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Biblioteka sadrži 14 hrvatskih izdanja recentnih publicističkih i edukativnih djela s područja novinarstva, medija i informacijskog poremećaja. Objavom ovih djela nastoji se potaknuti na razmišljanje i raspravu o važnosti i ulozi novinarstva i medija u novom globalnom medijsko-komunikacijskom okolišu, problemu dezinformacija i javnog prostora. Objavljena djela mogu biti vrijedna i kao udžbenici i priručnici na studijima novinarstva, medija i komunikologije i drugih srodnih studija, kao i za novinare i urednike, ali i za javni prostor u cjelini. Stoga su knjige iz biblioteke „Točno tako bo.ok“ besplatno podijeljene sveučilištima, fakultetima novinarstva, medija i srodnih studija, kao i gradskim knjižnicama te medijima.

ALAN RUSBRIDGER
Prijelomne vijesti
Zašto je važno iznova izgraditi novinarstvo?
Alan Rusbridger, bivši glavni urednik britanskog Guardiana, u Prijelomnim vijestima opisao je ono što malo knjiga o novinarstvu može ponuditi – pogled iznutra, s uredničkog stola, na dvadeset najturbulentnijih godina u povijesti novinarske struke. Rusbridger je Guardian, tradicionalno prepoznatljiv po neovisnosti kao i po progresivnom uredničkom usmjerenju i snažnoj privrženosti istraživačkom novinarstvu, vodio od 1995. do 2015., u razdoblju kada se novinarstvo iz temelja mijenjalo. Pod njegovim su vodstvom ove novine iz cijenjenog, iako financijski skromnog, nacionalnog dnevnika izrasle u jedan od najposjećenijih ozbiljnih globalnih news portala na engleskom jeziku, uz besplatan pristup za milijune čitatelja diljem planeta. Rusbridgerov je stil šarmantan te čini sjajno štivo, ali uz čestitost i temeljitost njegova pristupa upravo je širina njegove perspektive ono što je za mlade i manje mlade novinare neprocjenjivo vrijedno.
O AUTORU Alan Rusbridger bio je glavni urednik Guardiana od 1995. do 2015. Pod njegovim vodstvom te su novine izrasle u svjetski značajan news portal i objavile niz velikih istraga. Za to izvještavanje redakcija je 2014. dobila Pulitzerovu nagradu za javnu službu, zajedno s Washington Postom. Nakon odlaska s mjesta glavnog urednika Rusbridger je bio ravnatelj koledža Lady Margaret Hall na Oxfordu i predsjednik Reutersova instituta za proučavanje novinarstva, a od 2021. do 2025. bio je glavni urednik magazina Prospect.
BENJAMIN TOFF, RUTH PALMER I RASMUS KLEIS NIELSEN
Izbjegavanje vijesti
Zašto novinarstvo gubi publiku
Pred nama je dosad najtemeljitiji prikaz fenomena izbjegavanja vijesti, koji sve ozbiljnije utječe na medije, industriju vijesti, ali i na društvo u cjelini. Istraživanja koja svake godine provodi Reutersov institut za razvoj novinarstva, kao i brojna nacionalna istraživanja u različitim zemljama konzistentno upozoravaju da se sve veći broj ljudi aktivno izbjegava informirati te da novinarska profesija sve više gubi povjerenje javnosti. U ovoj zanimljivoj studiji autori pregledno i precizno tumače uzroke gubitka interesa za vijesti i ukazuju na moguća rješenja. Knjiga je iznimno čitka i zanimljiva – na temelju intervjua i velikog broja podataka doznajemo tko su ljudi koji izbjegavaju vijesti, gdje se zapravo informiraju, zašto vijesti ne smatraju relevantnima za svoju svakodnevicu, zašto misle „da nisu vrijedne truda” ili čak da su opasne za emocionalnu stabilnost i mentalno zdravlje.
O AUTORIMA Benjamin Toff izvanredni je profesor na Sveučilištu u Minnesoti, na Fakultetu za novinarstvo i masovnu komunikaciju Hubbard i ravnatelj Centra za novinarstvo u Minnesoti.
Ruth Palmer izvanredna je profesorica na Odsjeku za komunikacije i digitalne medije na Sveučilištu za poslovne znanosti (Instituta de Empresa) u Segoviji i Madridu. Istražuje kako se javnost odnosi prema vijestima. Rasmus Kleis Nielsen profesor je na Odsjeku za komunikologiju Sveučilišta u Kopenhagenu i znanstveni savjetnik Reutersova instituta za novinarstvo, čiji je ravnatelj bio od 2018. do 2024. Autor je i suurednik više knjiga, među ostalima The Changing Business of Journalism and its Implications for Democracy (2010., s Davidom Levyjem), Ground Wars: Personalized Communication in Political Campaigns (2012.) koja je proglašena knjigom desetljeća o političkoj komunikaciji.


KARIN WAHL-JORGENSEN I THOMAS HANITZSCH (UR.)
Studije novinarstva 1 i 2
Priručnik Studije novinarstva, koji su uredili Karin Wahl-Jorgensen i Thomas Hanitzsch, jedno je od ključnih djela za razumijevanje novinarstva kao profesije, društvene institucije, kulturne prakse i područja znanstvenog istraživanja. U njegovu drugom, temeljito prerađenom izdanju, vodeći svjetski istraživači daju pregled najvažnijih teorija, koncepata, istraživačkih pristupa i rasprava, ali i promjena koje su posljednjih desetljeća preobrazile samu novinarsku djelatnost. Kako bi obuhvatila nove oblike proizvodnje i distribucije vijesti, promijenjene odnose novinara i publike, digitalizaciju redakcija, razvoj društvenih medija te sve izraženije političke, ekonomske i profesionalne pritiske na medije većina poglavlja drugog izdanja napisana je iznova. Priručnik je organiziran u šest tematskih dijelova, koji u hrvatskom izdanju izlaze u dva sveska. Prvi svezak obuhvaća prve tri cjeline: uvod u studije novinarstva, proizvodnju vijesti i sadržaj vijesti. Početna poglavlja predstavljaju razvoj studija novinarstva kao znanstvenog područja te donose pregled povijesti novinarstva, najvažnijih teorijskih pristupa i različitih modela obrazovanja novinara. Drugi svezak obuhvaća tri završne cjeline priručnika: novinarstvo i društvo, novinarstvo i kulturu te studije novinarstva u globalnome kontekstu. U središtu je pitanje kako novinarstvo djeluje unutar političkih, ekonomskih i kulturnih struktura te kako istodobno sudjeluje u njihovu oblikovanju. Namijenjen je studentima, nastavnicima i istraživačima novinarstva i komunikologije, ali i novinarima, urednicima i svima koji žele sustavno razumjeti funkcioniranje suvremenih medija.
O UREDNICIMA Karin Wahl-Jorgensen profesorica je na Fakultetu za novinarstvo, medije i kulturne studije Sveučilišta u Cardiffu (UK), gdje obavlja dužnost prodekanice za istraživačko okruženje i kulturu. Thomas Hanitzsch pročelnik je i profesor komunikologije na Odsjeku za komunikacijske studije i medijska istraživanja na LMU-u u Münchenu (Njemačka).
ULRIK HAAGERUP
Konstruktivne vijesti
Kako spasiti medije i demokraciju s novinarstvom sutrašnjice
Danska inicijativa za konstruktivno novinarstvo alat je za promjenu novinarskog pristupa, za novi način uređivanja medija i, posljedično, za osnaživanje povjerenja u novinarstvo kao jedno od najvažnijih vezivnih tkiva demokracije. Ideja konstruktivnog novinarstva odgovor je na sve veći senzacionalizam i negativističku pristranost današnjih medija: oni sve manje temeljito istražuju, a vijesti vrlo često biraju vodeći se negativnim aspektom, propuštajući im dati relevantan kontekst. To je urednička misao vodilja koja nadilazi stav “if it bleeds it leads” i koja osnažuje društvo donoseći cijelu priču, a ne samo pola slike.
O AUTORU Ulrik Haagerup danski je novinar i izvršni direktor Konstruktivnog instituta u Aarhusu. Od 1994. do 2007. bio je glavni urednik u dnevnim novinama Jyllands Posten i medijskoj kući Nordjyske Mediehus te potom deset godina glavni urednik informativnog programa danskog javnog medijskog servisa DR-a. 2017. osnovao je Constructive Institute u Aarhusu. Osim na danskom studiju novinarstva, educiran je i na Sveučilištu Stanford i u poslovnoj školi Wharton na Sveučilištu u Pennsylvaniji. Među ostalim, za svoj rad 1990. nagrađen je najvećom danskom novinarskom nagradom Cavling, a kraljica Margrethe odlikovala ga je viteštvom za zasluge u danskom društvu


WHITNEY PHILLIPS I RYAN MILNER
Vi ste ovdje
Terenski vodič kroz polarizirani govor, teorije zavjere i zagađeni medijski prostor
Iznimno zanimljiva studija Vi ste ovdje medijskih teoretičara Whitney Phillips i Ryana Milnera problematizira odnos društvenih mreža i novinarskog prostora uspoređujući ga s našim fizičkim, ekološkim okolišem. Baš kao što u prirodi oko sebe vidimo da su oluje, poplave ili suše sve žešće i nepredvidljivije, tako su i procesi u digitalnom prostoru postali opasni za naše smisleno sudjelovanje u stvarnosti. I baš kao što je i u prirodi najvažnije znati gdje smo, jer tek tada možemo odlučiti kamo želimo ići, tako i u online svijetu možemo donositi pametnije odluke tek kad osvijestimo koliko je svaki naš postupak na društvenim mrežama isprepleten s cjelinom. Promjena možda nije vidljiva smjesta, ali je neumitna: priroda i živi svijet oko nas najbolja su metafora za sve što nam se zbiva u mrežnom svijetu. Jedan od najvažnijih postulata autora jest da je medijsko zagađenje društveni, a ne informatički problem i da stoga traži ponajprije društveno rješenje koje polazi od svakoga od nas pojedinačno. Pojam medijske pismenosti ovom je knjigom dobio iznimno efikasno tumačenje i vrlo duhovito nadahnuće.
O AUTORIMA Whitney Phillips docentica je na Sveučilištu Oregon, na Fakultetu za novinarstvo i komunikacije, na kojem predaje kolegije Digitalne platforme i Medijska etika. Ryan Milner pročelnik je Odsjeka za komunikacije na koledžu Charleston u Južnoj Karolini.
PETER BRO
Konstruktivno novinarstvo
Peter Bro nudi najcjelovitiji pregled konstruktivnog novinarstva – prakse koja ne staje na izvještavanju, nego publiku potiče na promišljanje i osnažuje je za djelovanje. Umjesto da se zadržava na problemima, Bro pokazuje kako novinarstvo može – i mora – ostati točno, kritičko, a pritom postati i konstruktivno. Knjiga povezuje povijest profesije, suvremena istraživanja i primjere iz prakse, dajući čitatelju i teorijski okvir i inspiraciju za konkretne promjene. Studentima i mladim novinarima pomaže da razumiju razne uloge novinarstva i oblikuju vlastitu, a istraživačima nudi korak prema konceptualnoj jasnoći i polazište za daljnja istraživanja. S obzirom na globalni trend prevlasti površnih i negativnih vijesti, ova knjiga u hrvatskom kontekstu otvara prostor za izgradnju novinarstva koje nam nedostaje, a urednicima i novinarima pruža modele za pokretanje nužnih promjena u svakodnevnoj praksi.
O AUTORU Peter Bro (1972.) profesor je novinarstva i ravnatelj Centra za novinarstvo pri Sveučilištu Južne Danske u Odenseu, gdje već godinama oblikuje nove generacije novinara i istraživača. Njegov rad usmjeren je na pitanje kako novinarstvo može služiti društvu – od standarda i vrijednosti struke do načina na koji mediji odgovaraju na političke i društvene promjene.


LEE MCINTYRE
Post-istina
Što je to točno post-istina? Politički spin, masovna obmana, besprizorno laganje umotano u celofan? Jezgrovita, duhovita i temeljita, Post-istina je više od dijagnoze našeg doba, ona je poziv na djelovanje. Lee McIntyre u ovoj nagrađivanoj studiji nastaloj za uglednu MITovu seriju Essential Knowledge analizira ishodišta post-istine, od naših vlastitih psiholoških slijepih pjega, do informacijskih silosa, uspona lažnih vijesti i fragmentiranja javnog diskursa i ustvrđuje da je post-istina stav o ideološkoj nadmoći kojom nas se nastoji navesti da povjerujemo u nešto bez obzira na dokaze. Korijene pronalazimo davno prije američkih izbora 2016., naprimjer u lobističkim kampanjama o neškodljivosti pušenja, poricanju znanstvenih činjenica o evoluciji, klimatskim promjena i cjepivu… A kada tome dodamo pad povjerenja u tradicionalne medije, prevlast društvenih mreža i naše urođene kognitivne pristranosti, svi preduvjeti za post-istinu su tu.
O AUTORU Lee Cameron McIntyre (1962) američki je filozof, pisac i predavač. Radi kao istraživač u Centru za filozofiju i povijest znanosti na Sveučilištu u Bostonu i viši je savjetnik za povjerenje u znanost u programu Science & Society Aspen instituta. Osim Post-istine, napisao je još petnaestak knjiga o filozofiji znanosti. Član je Clare Halla na Sveučilištu Cambridge, a od 2023. i Odbora za skeptičko istraživanje (Committee for Skeptical Inquiry), respektabilne američke nevladine organizacije osnovane s ciljem promoviranja znanosti i kritičkog promišljanja.
HANS-JÖRG TRENZ
Demokracija i javna sfera
Povratak utopiji od distopije
Digitalne komunikacije i širenje dezinformacija temeljito su izmijenili uvjete u kojima funkcioniraju suvremene demokracije. Ova teorijski i empirijski dobro utemeljena studija sustavno analizira odnos između demokracije i javne sfere u kontekstu dubokih strukturnih promjena medijskog krajolika. Polazeći od habermasovskog naslijeđa teorije javne sfere, Trenz precizno opisuje distopije suvremenog javnog prostora, od post-istine i ugrožavanja privatnosti do populističkih izazova demokratskom predstavništvu. Međutim, pritom nije pesimističan, već ukazuje na otpornost javne sfere i njezin utopijski potencijal: sposobnost građana, medija i institucija da se, unatoč svemu, bore za demokraciju kakvu zaslužujemo. Upravo je zato ova knjiga obavezno štivo za sve koji odbijaju prepustiti javni prostor dezinformacijama i cinizmu i koji vjeruju da se demokracija ne smije smatrati samorazumljivom pojavom.
O AUTORU Hans-Jörg Trenz (1966.) profesor je sociologije kulture i komunikacije na Sveučilištu Scuola Normale Superiore u Firenci. Doktorirao je na Europskom sveučilišnom institutu u Italiji, te predavao i istraživao na sveučilištima u Kopenhagenu, Berlinu i Oslu. Njegovi su glavni istraživački interesi javna sfera i mediji, digitalna transformacija društva i politička komunikacija.


ULRIKE KLINGER, DANIEL KREISS I BRUCE MUTSVAIRO
Platforme, moć i politika
Tko zapravo kontrolira javnu raspravu u digitalnom dobu? Kako algoritmi odlučuju što vidimo, u što vjerujemo i kako glasamo?
Digitalne su tehnologije iz temelja preobrazile političku komunikaciju. Postajući sve važnije u svakodnevnom životu, digitalne su platforme postale iznimno jake poluge političkog djelovanja kojima se koriste političari, ali i propagandni stručnjaci, društveni pokreti, novinari i nevladine organizacije. Povrh svega, posredstvom platformi ljudi danas komuniciraju o politici, na njima se susreću s političkim informacijama i pomoću njih ih šire, i na njima politički djeluju. Platforme, moć i politika su prvi udžbenik koji se prvenstveno bavi digitalnim platformama s ciljem razumijevanja političke komunikacije. Na temelju primjera iz cijelog svijeta tekst otkriva kako društveni mediji i internetske tražilice sve snažnije utječu na političku komunikaciju diljem svijeta. Pokazuje kako platforme mijenjaju središnje procese političke komunikacije – od toga kako se na njima raspravlja o izbornim prijeporima, do toga koja će pitanja uopće postati sadržajem javnih politika. Teme su: javno mnijenje, novinarstvo, strateško komuniciranje, političke stranke, društveni pokreti, javna uprava, dezinformacije, propaganda, populizam, rasa, etničnost, te demokratsko nazadovanje.
O AUTORIMA Ulrike Klinger profesorica je političke komunikacije i novinarstva na Sveučilištu u Amsterdamu, te istraživačica pri Weizenbaumovom institutu za umreženo društvo u Berlinu. Daniel Kreiss je redoviti profesor Fakulteta za novinarstvo i medije Hussman na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, te glavni istraživač pri Centru za informacije, tehnologiju i javni život UNC. Bruce Mutsvairo redoviti je profesor i pročelnik katedre za Medije, politiku i globalni jug pri Sveučilištu u Utrechtu.
CATHRINE GYLDENSTED
Od zrcala do pokretača
Pet elemenata pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu
Novinari vjeruju da njihov rad zrcali svijet. U ovoj se knjizi, pak, tvrdi da novinarstvo zapravo pokreće svijet. Pitanje je samo u kojem smjeru, unatrag ili unaprijed. Autorica Cathrine Gyldensted tvrdi da je novi potencijal novinarstva da olakšava rasprave koje su više orijentirane na budućnost i mogućnosti rješenja društvenih problema. Mnogim političkim strukturama u europskim zemljama nedostaju vizije i nove perspektive. Kakvu odgovornost za to snose mediji? Imaju li novinari tu neku ulogu? Imaju, ističe Gyldensted – oni utječu na procese razmišljanja i odlučivanja, utječu na to kako građani, birači i političari misle i djeluju. Stoga novinari moraju odgovornije realizirati svoju ulogu kad je riječ o utjecaju na način razmišljanja onih koji donose odluke i onih koji imaju moć. Knjiga Od zrcala do pokretača nudi nov i sistematičan okvir za inovacije u novinarstvu uključivanjem konstruktivnih formata pozitivne psihologije i s njom povezanih područja bihevioralnih znanosti u novinarski proces rada.
O AUTORICI Cathrine Gyldensted (Kopenhagen, 1973.) pionirka je razvoja konstruktivnih metoda izvještavanja kroz primjenu pozitivne psihologije i srodnih područja u novinarstvu. Više od desetljeća radila je za nekoliko danskih medija kao istraživačka novinarka i dopisnica. Uspostavila je teorijski okvir razvoja i istraživanja konstruktivnog novinarstva. Metode konstruktivnog novinarstva počela je razvijati i koristiti među prvima u svijetu te je koautorica još dviju knjiga o toj temi: En Konstruktiv Nyhed (2012) i Handbook of Constructive Journalism (2014).


ELLEN HEINRICHS I ASTRID PRANGE DE OLIVEIRA (UR.)
Novinarstvo na terapiji
Kako spasiti medije i demokraciju s novinarstvom sutrašnjice
Novinarstvo bi trebalo biti vjerodostojno, relevantno i održivo. To je težak zadatak u suvremenom svijetu kojim vladaju društvene mreže i digitalne platforme, a ljudi sve više zanemaruju pouzdane izvore i potpadaju pod utjecaj propagande i dezinformacija. Demokraciji trebaju dobro informirani građani, stoga su iskusne novinarke Ellen Heinrichs i Astrid Prange de Oliveira okupile glavne urednike, reportere, novinare i znanstvenike koji se svakodnevno bave pitanjima novinarskih profesionalnih standarda, prevladavajućim negativizmom u vijestima te rješenjima konstruktivnog novinarstva. Pod egidom „novinarstva na terapiji“, petnaest istaknutih medijskih ličnosti pruža uistinu raznolike poglede na svoju profesiju u digitaliziranom svijetu. Knjiga je napisana u formi intervjua o temama važnima za njihov rad, ali i o društvenim kretanjima, načinima komunikacije s publikom, etičkim načelima i ciljevima kojima streme. Ova knjiga medijima predlaže smjer kojim bi bilo dobro krenuti, kako bi vratili povjerenje javnosti koja je, uostalom, i razlog njihova postojanja.
O UREDNICAMA Ellen Heinrichs njemačka je novinarka, osnivačica je i ravnateljica Instituta Bonn, koji je usmjeren na poticanje konstruktivnog novinarstva. Astrid Prange de Oliveira dugogodišnja je dopisnica njemačkih medija iz Brazila. Dobitnica je prestižne Nagrade Lorenzo Natali, koju dodjeljuje Europska komisija, i njemačke Medijske nagrade za razvojnu politiku.
KAREN MCINTYRE HOPKINSON I NICOLE SMITH DAHMEN
Izvještavanje izvan okvira problema
Od građanskog novinarstva do novinarstva rješenja
Novinarstvo je jedan od temelja demokracije, ali u 21. stoljeću njegova se uloga i pristup nužno moraju mijenjati: izvještavanje koje je orijentirano gotovo isključivo na probleme zastarjelo je i kontraproduktivno. Prema američkim istraživanjima, a tako je i u drugim dijelovima svijeta, vijesti predstavljaju glavni izvor stresa za njihove konzumente, što je nesumnjivo posljedica dominacije negativnih priloga i članaka, ekstremnih stranačkih i društvenih podjela, kao i drastičnog pada povjerenja javnosti. Novinarstvo može i mora biti bolje, smatraju Karen McIntyre Hopkinson i Nicole Smith Dahmen, autorice Izvještavanja izvan okvira problema, prve akademske knjige u SAD-u o novinarskim praksama kojima se u medijski prostor uvodi produktivni i društveno odgovorni pristup izvještavanju. Riječ je o prikazu osam oblika novinarstva od kojih su neki dobro poznati, dok neki predstavljaju novost na medijskoj sceni. Važno je napomenuti da ti žanrovi novinskog izvještavanja ne znače puke pozitivne vijesti ni lake teme: riječ je o strogo definiranoj novinarskoj filozofiji i praksi koja utjelovljuje predanost teoriji medija koja počiva na društvenoj odgovornosti.
O UREDNICAMA
Karen Mcintyre Hopkinson izvanredna je profesorica multimedijskog novinarstva na Fakultetu medija i kulture Richard T. Robertson Sveučilišta u Commonwealthu Virginije. Nicole Smith Dahmen izvanredna je profesorica na Fakultetu novinarstva i komunikacije Sveučilišta u Oregonu. Fokus njezina istraživanja je novinarstvo koje djeluje u javnom interesu.


ARMIN WOLF
Zašto nam još uopće trebaju novinari?
Malena ali moćna knjižica Armina Wolfa, prema Politicu „jednog od najvještijih europskih novinara“, važna je podjednako za novinare, studente i zainteresiranu javnost. Armin Wolf je zaštitno lice središnje ORF-ove informativne emisije i prvorazredno vrijedan tumač novinarskog integriteta; ujedno je i duhovit i lucidan analitičar austrijskog političkog prostora, koji nam je i povijesno i aktualno blizak. U ovom su izdanju objedinjena tri njegova teksta i tri predavanja, što ih pod imenom Theodor Herzl Dozentur od 2000. organizira Institut za novinarstvo i komunikologiju Sveučilišta u Beču. Wolfova predavanja o poetici novinarstva, osim što ga svrstavaju u profesionalno-intelektualnu elitu novinarske struke, odgovaraju na sva najvažnija pitanja koja si često i posvuda postavljaju i novinari i studenti koji tek razmišljaju bi li postali novinari.
O AUTORU Armin Wolf (1966.) austrijski je novinar i urednik na ORF-u, javnom medijskom servisu, gdje je proveo cijelu karijeru. Dobitnik je nekoliko značajnijih nagrada: 2019. dobio je nagrade Europski novinar godine, u sklopu respektabilne medijske nagrade Prix Europa i Leipziger Medienpreis, međunarodnu nagradu za novinarstvo i slobodu medija, dok je austrijskim novinarom godine proglašen 2004., 2018. i 2020. godine.









