Članovi Vijeća

Vijeće za medije neovisno je regulatorno tijelo u području elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj. Vijeće ima sedam članova. Predsjednika i članove Vijeća imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat članova Vijeća traje pet godina te mogu biti ponovno imenovani.

Josip Popovac rođen je 1974. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Veći dio svoje karijere ostvario je na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je u posljednjih dvadesetak godina obnašao dužnosti producenta, odgovornog producenta Dramskog programa HTV-a te glavnog producenta HTV-a.

Od 2009. do 2011. obnašao je dužnost vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, upravljajući poslovnim operacijama te predstavljajući i zastupajući tu ustanovu. Od 2011. do 2012. bio je predsjednik Uprave i privremeni glavni ravnatelj HRT-a, odgovoran za sve segmente upravljanja javnom radiotelevizijom te za provedbu odluka Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a.

Od 2010. do 2013. obnašao je funkciju predsjednika Europske asocijacije javnih radiotelevizijskih servisa jugoistočne Europe. Tijekom 2013. bio je odgovorni producent programa HRT-a, a u razdoblju od 2013. do 2017. rukovoditelj odjela Upravljanja proizvodnjom te pomoćnik ravnatelja poslovne jedinice Produkcija HRT-a.

U Vijeće za medije došao je s pozicije rukovoditelja radne jedinice Odabir i nabava programa HTV-a. Odlukom Hrvatskog sabora 29. lipnja 2018. imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije. Na istoj sjednici Sabora donesena je odluka o njegovu imenovanju predsjednikom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljem Agencije s danom 1. rujna 2018.

Robert Tomljenović član je Vijeća za medije od 2013., a od 2017. obnaša dužnost zamjenika predsjednika Vijeća.

Prije dolaska u Vijeće ostvario je bogatu karijeru u elektroničkim medijima i audiovizualnoj industriji, radeći dugi niz godina kao novinar, urednik i producent. Profesionalni put započeo je na Radiju 101 početkom devedesetih godina, gdje je radio kao novinar i urednik vijesti. Nastavio ga je graditi na Obiteljskom radiju, gdje je kao glavni urednik informativnog programa utemeljio redakciju i postavio koncept informativnog programa.

Televizijsku karijeru započeo je 1999. na Vijestima dana CCN-a, mreži lokalnih televizija, gdje je bio jedan od programskih utemeljitelja te radio kao urednik i voditelj. Kao član uredničkog tima Vijesti dana CCN-a, dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolje uređenu televizijsku emisiju.

Osam godina radio je za BBC World Service, najprije kao dopisnik, a potom i kao urednik u zagrebačkom uredu. Nakon toga na RTL-u je, kao prvi glavni urednik informativnog programa, ustrojio informativni program nacionalne komercijalne televizije, uveo nove koncepte televizijskih vijesti te vodio projekte političkih debata i sportskih prijenosa.

Od 2006. do 2013. vodio je televizijsku producentsku kuću Ring Multimedia te radio kao producent na projektima poput nagrađivane dokumentarne serije „Veliki brodolomi Jadrana”, humoristične serije „Bumerang” i prve sezone dramske serije „Počivali u miru”.

Završio je dodiplomski studij novinarstva i diplomski stručni studij Upravljanja poslovnim komunikacijama na sveučilištu VERN u Zagrebu.

Odlukom Hrvatskog sabora 17. listopada 2023. imenovan je za člana Vijeća.

Rođen je 16. siječnja 1959. godine.

U Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju, diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorirao na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Po zanimanju je profesor, sveučilišni predavač te kazališni, televizijski i filmski glumac. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika kao glumac.

Radni vijek započeo je kao profesor u Obrazovnom centru za jezike (Klasična gimnazija, XVI. gimnazija i XVIII. gimnazija). Bio je savjetnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, predavač na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, Hrvatskim studijima i Učiteljskoj akademiji u Petrinji, te generalni konzul Republike Hrvatske u Mississaugi u Kanadi. Obnašao je i dužnost pročelnika za kulturu Grada Zagreba.

Od 2000. godine radio je kao profesionalni glumac u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Osnivač je umjetničke organizacije Kazališna grupa Lectirum. Ostvario je velik broj kazališnih, televizijskih i filmskih uloga. U mladosti je bio aktivan sportaš i natjecatelj u borilačkim sportovima.

Za svoj rad višestruko je odlikovan: Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog pletera te Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Anita Malenica školovala se u Imotskom i Zagrebu te je 1991. godine diplomirala na Fakultetu političkih znanosti.

Kao novinarka i voditeljica radila je na Radiju Samobor. Najveći dio profesionalnog rada provela je u redakciji unutarnje politike Slobodne Dalmacije, od 1994. do 2006. godine. Izvještavala je s brojnih međunarodnih i domaćih skupova i događaja, bila najmlađa izvjestiteljica iz Ureda predsjednika, izvještavala iz Sabora i Vlade te radila kao komentatorica.

U Večernjem listu radila je od 2006. do 2011. godine kao izvjestiteljica, komentatorica, blogerica te autorica putopisa „S Anitom po Hrvatskoj“. Pola godine bila je urednica i voditeljica emisije „Oči u oči“ na TV Mreži.

Osnovala je produkciju „Alpha info“ u rujnu 2013. godine, u okviru koje je proizvodila emisije za Z1 televiziju. Bila je urednica i voditeljica emisije „S Anitom aktualno“.

Tijekom karijere bila je gost predavač na Visokoj poslovnoj školi Zagreb te na Hrvatskim studijima na kolegijima vezanima uz novinarstvo, a vodila je i tribine u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu.

Utemeljiteljica je Instituta Vlado Gotovac te autorica projekta i scenarija filma „Put dobrote – fra Miro Babić među Kenijcima“. Više od 20 godina bavi se humanitarnim radom u Hrvatskoj i Keniji.

Odlukom Hrvatskog sabora 14. srpnja 2017. izabrana je za članicu Vijeća za elektroničke medije.

Davor Marić rođen je 1961. godine u Splitu. Diplomirao je politologiju 1983. te novinarstvo 1984. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a 1994. magistrirao informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Na Filozofskom i Pravnom fakultetu u Splitu studentima je držao kolegije iz područja medija u statusu predavača.

Veći dio radnog vijeka proveo je u elektroničkim medijima. Karijeru je započeo 1977. kao honorarni suradnik na Radio Splitu, a tijekom studija 1979. radio je na Radio Zagrebu. Od 1983. do kraja 1987. bio je zaposlen na Radio Splitu kao novinar.

Početkom 1988. prelazi u Slobodnu Dalmaciju, gdje od reportera i političkog komentatora 1993. postaje zamjenik glavnog urednika. Od 1995. do kraja 2011. bio je suvlasnik, direktor i glavni urednik Radio Dalmacije.

Krajem 2012. i u prvoj polovici 2013. radio je kao direktor prodaje, marketinga i promocije Jadranskog radija (ex KL-Eurodom). Na javnom natječaju sredinom 2013. izabran je za rukovoditelja HRT Centra Split.

Početkom svibnja 2016. vraća se novinarstvu te kao urednik-koordinator izvještava o gospodarskim i političkim zbivanjima za Hrvatski radio i Radio Split, te uređuje emisije Vijesti i Dnevnik Radio Splita.

Odlukom Hrvatskog sabora 14. srpnja 2017. imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije.

Željko Topić rođen je 1959. u Banjoj Luci, gdje je završio gimnaziju te diplomirao (1981.) i magistrirao (1989.) na Ekonomskom fakultetu.

Karijeru ekonomista započeo je u Banjoj Luci, baveći se izradom i ocjenom investicijskih studija, a nastavio u Zagrebu, gdje je radio kao savjetnik za investicije u znanstveno-istraživačkom sektoru. Od 1990-ih godina bavi se kreiranjem i zaštitom intelektualnog vlasništva te njegovom provedbom i ekonomikom.

Sustavno je sudjelovao u programima obrazovanja i obuke, konferencijama, kongresima i simpozijima o intelektualnom vlasništvu diljem svijeta. Ovlašteni je europski patentni zastupnik pred Europskim patentnim uredom (EPO), ovlašteni europski zastupnik za žigove i industrijski dizajn pred Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), te ovlašteni patentni zastupnik u Republici Hrvatskoj pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (DZIV).

Obnašao je brojne javne dužnosti u području intelektualnog vlasništva na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući dužnost ravnatelja DZIV-a (2004.–2012.) i potpredsjednika EPO-a (2012.–2018.). Bio je i EU koordinator za poglavlje o pravu intelektualnog vlasništva u pregovorima za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao i potpredsjednik diplomatske konferencije te koordinator regionalne skupine Srednja Europa, Istočna Europa i Baltik pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO).

Kao autor i/ili voditelj stručnog tima (WIPO) sudjelovao je u izradi nacionalnih strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije. U području kreativnih industrija sudjelovao je u izradi Studije o ekonomskom doprinosu kreativnih industrija u Hrvatskoj (2007.) te Slovenije (2010.).

Tijekom karijere bio je član radnih i upravnih tijela brojnih stručnih organizacija, uključujući Hrvatsko društvo za autorsko pravo, Hrvatsku komoru ovlaštenih zastupnika, Europski patentni institut (EPI) te tijela WIPO-a i stalne komitete za žigove, industrijski dizajn i zemljopisne oznake.

Aktivno govori engleski, a služi se francuskim, njemačkim, slovenskim i makedonskim jezikom.

Odlukom Hrvatskog sabora 8. veljače 2023. imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je talijanski i češki jezik te književnost. Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je FBA specijalistički studijski program Poduzetništvo u ekonomiji znanja – Konkurentnost. Polaznica je poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.

Ima gotovo 20 godina radnog iskustva u medijima, od čega najveći dio u elektroničkim medijima – radiju i televiziji – na novinarskim, reporterskim, voditeljskim te poslovima glavnog urednika i direktora. Bila je novinarka i urednica s desetogodišnjim stažem na javnoj televiziji, a u razdoblju od 1998. do 2008. kao jedina novinarka HTV-a u sklopu multinacionalnog magazina Prizma autorica je više od 400 reportaža, vijesti, intervjua i dokumentarnih emisija na češkom jeziku.

Bila je glavna urednica informativnog programa županijskog Bjelovarsko-bilogorskog radija, direktorica i glavna urednica Media servisa, najveće hrvatske privatne medijske agencije specijalizirane za proizvodnju radijskog programa. Autorica je televizijskih reportaža emitiranih u EBU programu eurovizijske razmjene.

U Ministarstvu turizma radila je kao načelnica Samostalnog odjela za odnose s javnošću i glasnogovornica, a bila je i direktorica Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije. Na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu od 2016. radi kao vanjski suradnik-asistent na kolegiju Mediji i turizam, a 2018. stekla je naslovno nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje ekonomija. Reizbor u zvanje potvrđen je 2023. godine.

Završila je više međunarodnih medijskih edukacija i usavršavanja (CIRCOM radionice u Krakovu i Košicama, edukacija Europaiche Akademie u Berlinu), a bila je i mentorica na novinarskim edukacijama i medijskim treninzima.

Bila je članica ocjenjivačkog odbora HND-a za dodjelu novinarskih nagrada te članica ocjenjivačkog suda poslovnog tjednika Lider za nagradu „Hrvoje Mateljić“. Bavi se i prevođenjem s češkog, talijanskog i slovačkog jezika te je sudjelovala na međunarodnim simpozijima o češkom jeziku.

Za dokumentarnu emisiju Dožínky – češke žetvene svečanosti dobila je posebnu nagradu za očuvanje kulturne baštine nacionalnih manjina na međunarodnom festivalu u Užgorodu.

Od 2017. do 2021. radila je u Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora kao savjetnica za medije, a od 2021. do 2024. bila je ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija. Vodila je izradu nacionalnih strateških dokumenata te stručnu radnu skupinu za suzbijanje SLAPP tužbi, a od 2023. sudjeluje u međunarodnim kampanjama za sigurnost novinara Vijeća Europe i OSCE-a.

Odlukom Hrvatskog sabora 13. prosinca 2024. imenovana je članicom Vijeća za elektroničke medije.

Prazan paragraf