Media Literacy

Vijeće za elektroničke medije temeljem članka 19. Zakona o elektroničkim medijima ima obvezu promicanja programa za razvoj znanja i vještina medijske pismenosti.

Europska komisija je 2007. u dokumentu A European approach to media literacy in the digital environment medijsku pismenost definirala kao „sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima“. Stručna skupina Europske komisije za medijsku pismenost 2016. dopunila je definiciju naglašavajući da je to krovni izraz koji uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne kapacitete koji građanima omogućuju pristup, interakciju i kritičko razumijevanje medija, kao i sudjelovanje u gospodarskome, društvenome i kulturnome životu te aktivnu ulogu u demokratskome procesu.

Revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) jača ulogu medijske pismenosti. Od država članica zahtijeva promicanje i poduzimanje mjera za razvoj vještina medijske pismenosti (članak 33.a). U preambuli Direktive stoji: „medijska pismenost odnosi se na vještine, znanje i razumijevanje koje omogućuju građanima da se učinkovito i sigurno koriste medijima… Stoga je potrebno da i pružatelji medijskih usluga i pružatelji platformi za razmjenu videozapisa promiču razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u suradnji sa svim relevantnim dionicima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi“.

Europska komisija u dokumentu Tackling online disinformation: a European Approach iz 2018., koji se bavi problemom dezinformacija, kao jedno od rješenja ističe medijsku pismenost te naglašava da u borbi protiv dezinformacija „učinkovita dugoročna rješenja zahtijevaju podizanje svijesti, jačanje medijske pismenosti, široku uključenost dionika i suradnju javnih tijela, internetskih platformi, oglašivača, novinara i medijskih kuća“.

Vijeće Europske unije 2020., u okviru hrvatskog predsjedanja, usvojilo je “Zaključke o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja”. Dokument postavlja medijsku pismenost u središte medijske politike, smatrajući je ključnom za zaštitu publika, osiguranje pluralizma u algoritamskom okruženju te suzbijanje dezinformacija. „Današnji svijet nalaže stjecanje velike količine novih individualnih i društvenih znanja i vještina kako bi građani svih dobnih skupina mogli pristupiti, odabrati, razumjeti te sofisticirano i odgovorno koristiti informacije i različite vrste medija“, ističe se u zaključcima.

Dokument zagovara razvoj modela cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije te potiče kulturne ustanove na uključivanje u njezin razvoj. Također se ističe da bi mediji, posebice javni medijski servisi, trebali imati istaknutiju ulogu u projektima medijskog obrazovanja. Naglašava se i važna uloga nacionalnih regulatornih tijela koja mogu aktivno promicati, organizirati i koordinirati aktivnosti vezane uz medijsku pismenost. Zaključcima se pozivaju Europska komisija i države članice da nastave s ulaganjem napora u sustavan, sveobuhvatan i međusektorski pristup razvoju medijske pismenosti, kao i u razvoj politika, obrazovnih programa za edukatore te mreža medijske pismenosti.