Raspravama o etičkom izvještavanju i istraživanju medijskog tržišta zaključeni 12. Dani elektroničkih medija
12. Dani elektroničkih medija u Zadru zatvoreni su nakon
diskusija o temama o kojima se
mnogo
raspravlja u medijskim kućama.
Na panelu „Etika i mediji“ razgovaralo se o putokazima u određivanju etičkih granica u izvještavanju. Urednica Odjela informativnog servisa HTV-a Katarina Periša Čakarun
upozorila je da novinarski tempo ne ostavlja previše vremena za razmišljanje, ali uvijek nastoje donijeti najbolju moguću odluku. “U ‘brzovozu’, u informativnim programima odluka se donosi odmah, u tom trenutku. To je najčešće između pola sata i najviše sat vremena. Ključno je pitanje gdje je ta granica“, rekla je Periša Čakarun.
“Više nego ikada razgovaramo u redakcijama što objaviti i kako objaviti jer tehnologija omogućuje toliko informacija i samo prikupljanje informacija je potpuno drugačije. Dobar dio našeg dana se odnosi baš na donošenje tih etičkih odluka”, naglasio je urednik RTL-a Danas Borna Keserović.
Zamjenik glavnog urednika 24sata Alen Galović tijekom diskusije povukao je paralelu i s medijima u susjedstvu. “Hrvatsko novinarstvo jest na jednoj razini koja je viša od svih
prethodnih godina za razliku od nekih medija u susjedstvu. Na primjer u Srbiji sada imate takvu razinu pisanja i izvještavanja koja je, po mom skromnom sudu, gora od onih najgorih ratnohuškačkih.“
Otvorilo se i pitanje utjecaja oglašivača na medije. Tezu da novinari više cenzuriraju u gospodarskim temama nego političkim, direktorica Informativnog programa Nove
TV Ksenija Kardum nazvala je mitom.
“Najbolji primjer koji ruši taj mit su banke. Banke su oglašivači, ali su kod nas puni mediji i informativni programi priča o švicarcima, o tome kakve su kamate, varaju li vas ili ne varaju. Mislim da je to priča kojom je najlakše opet svaliti sve na medije da se bave samo politikom, a ne svojim oglašivačima, što naprosto nije istina.“
Glavni i odgovorni urednik Zabavnog radija – Radio Martina Borivoj Zimonja istaknuo je da oni takvih problema nemaju. “Kad govorimo o lokalnom radiju, mi bismo vrlo rado imali velike oglašivače, ali obično ih nemamo. Onda je tu i manja mogućnost da se šefica frizerskog salona ili vlasnik kafića nađu na bilo koji način u informativnom programu jer im tamo nije mjesto, nego samo u oglasnom dijelu”, zaključio je Zimonja.
Zadnji panel 12. Dana bavio se temom istraživanja medijskog tržišta, odnosno metodologijama. Na panel raspravi sudjelovali doc. dr. sc. Vesna Kalajžić, profesorica
Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru, Robert Turkalj, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge radijskih nakladnika, Božidar Abramović, predsjednik Udruženja marketinga HGK, član uprave Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje, Sanja Kasumović, voditeljica razvoja, AdScanner d.o.o i Mario Perović, voditelj ključnih kupaca, AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. Poseban naglasak je bio na metodama istraživanja ponude i potražnje, odnosno konzumenata
medijskih usluga i onih koji ih proizvode i distribuiraju.
Na panelu je naglašena potreba kvalitetnijeg istraživanja medijskog tržišta lokalnih radio stanica koje posjeduju koncesiju dobivenu zahvaljujući iskazanom javnom interesu, a sve u svrhu iskorištavanja njihovog marketinškog potencijala.
U Zadru je predstavljena i knjiga „25 godina elektroničkih medija u Hrvatskoj“ Zorana Kovačića i Nevena Šantića.
Današnjim diskusijama zatvoreni su 12. Dani elektroničkih medija u Zadru na kojima je sudjelovalo više od 300 sudionika. Predstavnici Vlade, medija, nakladnika i regulatornih agencija razgovarali su o mnogim aktualnim temama, a u Zadru je otvorena i svojevrsna javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkim medijima.
____
