Predstavljen Javni poziv u sklopu mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”
Agencija za elektroničke medije organizirala je, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, javno predstavljanje mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koja je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za provedbu prvog dijela mjere, uspostave sustava provjere informacija, osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Otvarajući skup, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica izjavila da joj je kao potpredsjednici Europske komisije i za demokraciju „osobito drago što je Hrvatska u svoj Plan oporavka i otpornosti uključila ovu mjeru uspostave provjere točnosti informacija. Jer uloga medija i dostupnost točnih podataka je ključna za otpornost naše demokracije. A Hrvatska je prva koja je uvela ovu mjeru i služi za primjer brojnim drugim državama članicama Europske unije.“
„Europska komisija radi na paketu zakona koji će pomoći jačanju naše demokracije kako bismo bili spremni prepoznati negativne strane utjecaje i hibridne prijetnje. Mjere poput provjere medijskih činjenica i uspostave objave javnih podataka izravno pomažu u ispunjenju tog cilja. Zato me osobito veseli veliki interes koji ste iskazali za ovu mjeru kroz današnje predstavljanje“, zaključila je potpredsjednica Europske komisije.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je projekt na inicijativu ministarstva unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a provest će ga Agencija za elektroničke medije u suradnji s brojnim partnerima. „U Europi zajednički tražimo najbolje mehanizme kojima bismo ulagali u kvalitetno novinarstvo. Jačanjem ovakvih sustava jačamo našu demokraciju, a to je ono bez čega nema uspješnog društva, jakih institucija niti gospodarstva. Te vrijednosti i standardi ono su zbog čega je Europska unija još uvijek najuređeniji prostor. Zato se moramo truditi kako bismo očuvali postignuća naše europske demokracije, koja su danas ugrožena, između ostalog i poplavom dezinformacija“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Robert Tomljenović, voditelj projekta i zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije predstavio je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu navedene mjere, kao i druge elemente NPOO projekta uspostave sustava provjere točnosti informacija. Na javni poziv za dodjelu sredstava kao nositelji moći će se javiti visokoobrazovne i znanstvene institucije i udruge civilnog društva, dok mediji mogu biti partneri. Za projekte neovisne provjere točnosti informacija dodjeljivat će se od minimalno 750 tisuća kuna do najviše milijun i pol kuna po projektu, a Javni poziv će biti objavljen do kraja godine. „Projekt Uspostave sustava provjere točnosti informacija ima za cilj demokratizirati i decentralizirati pristup provjeri točnosti informacija, potaknuti stvaranje većeg broja fact-chekera i osnaživanje postojećih, kao i suradnju i partnerstvo različitih dionika, uz multidisciplinarni i znanstveno utemeljeni pristup i fokus na teme od javnog interesa, a sve kako bi se ojačala otpornost društva na dezinformacije“, poručio je Tomljenović.
Ravnatelj AEM-a Josip Popovac istaknuo je iznimnu važnost projekta kojem je nositelj upravo nezavisni medijski regulator, ocijenivši ga pionirskim projektom u europskim razmjerima.
Na skupu je zatim predstavljena Studija „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“, glavnih autorica Marijane Grbeše Zenzerović i Ive Nenadić. Profesorica Grbeša Zenzerović istaknula je: “Živimo u vremenu u kojem je sve teže prepoznati vjerodostojnu informaciju. Cilj dezinformacijski kampanja, koje se najčešće plasiraju putem društvenih mreža, je proizvesti nepovjerenje u tradicionalne izvore vijesti i informacija i stvoriti dojam da se više nikome ne može vjerovati. Ljudi tada postaju laka meta dezinformatora koji vrlo često djeluju strateški i radikaliziraju javnost, što možemo dobro vidjeti na primjeru rata u Ukrajini. Jedini način da se to donekle spriječi je ulaganje u obrazovanje za medije koje mora početi još u vrtiću. Osim toga, treba poticati projekte koji se bave podizanjem profesionalnih standarda u medijima i općenito, stručnom provjerom informacija, kao što je ovaj zbog kojeg smo se danas okupili. Nadam se da će biti mnogo kvalitetnih prijava koje će povezati znanje i ekspertizu znanstvenih institucija, udruga i medija“, istaknula je Marijana Zenzerović.
Govoreći o regulaciji u digitalnom prostoru Iva Nenadić s Europskog opservatorija za borbu protiv dezinformacija (EDMO), istaknula je da je u studenom na snagu stupio Akt o digitalnim uslugama koji, između ostaloga, osnažuje borbu protiv dezinformacija koje se šire društvenim mrežama. „Pristup koji promovira Europska unija uključuje veću transparentnost i odgovornost internetskih platformi, kao i suradnju platformi s fact-checking organizacijama, jačanje medijske pismenosti i, kroz prijedlog Akta o slobodi medija, jačanje ekonomskih i profesionalnih kapaciteta i nezavisnosti medija. Na kompleksan poblem dezinformacija može se odgovoriti jedino sveobuhvatno i kroz suradnju znanstvenika, fact-checkera i medija. Primjer za to je EDMO, kao ključni europski projekt u ovom području koji od sada ima podružnicu i u Hrvatskoj i Sloveniji, poručila je Iva Nenadić.
Profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jan Šnajder predstavio je istraživanja Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab) u području primjene tehnika obrade prirodnog jezika za analizu medijskog sadržaja. „Istraživanja u području primjene umjetne inteligencije u postupku provjere činjenica nalaze se još na svome početku. Dostupni alati ni blizu ne rješavaju sve izazove, niti su prilagođeni specifičnostima pojedinih jezika. TakeLab svojim istraživačko-razvojnim projektima cilja razviti inovativne i učinkovite sustave analize teksta koji su prilagođeni specifičnostima hrvatskoga jezika. Naša istraživačka grupa nastavit će s razvojem postojećih sustava Retriever i ALANNO, koji mogu poslužiti kao temelj za razvoj niza računalnih sustava u okviru spomenute NPOO mjere“, istaknuo je u svojem izlaganju Jan Šnajder.
Inače, razvoj računalnih sustava za pomoć u provjeri točnosti informacija u sklopu ove NPOO mjere izravno će financirati AEM, kao drugu glavnu aktivnost uz projekte iz Javnog poziva. Opći cilj mjere uspostave provjere točnosti informacija, čiji su nositelj Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija, jačanje je otpornosti društva na dezinformacije kroz smanjenje količine dezinformacija i pogrešnih informacija u javnom prostoru, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti.
